IZLOŽENOST visokim temperaturama i ponovljeni toplinski valovi mogli bi ubrzati starenje kod ljudi, s posljedicama usporedivim sa štetom koju uzrokuju pušenje, alkohol ili loša prehrana, pokazalo je novo istraživanje. Znanstvenici upozoravaju kako bi ekstremne temperature, sve češće zbog klimatske krize, mogle uzrokovati dugotrajnu štetu zdravlju milijardi ljudi diljem svijeta, piše The Guardian.

Iako je poznato da toplinski valovi kratkoročno uzrokuju porast preuranjenih smrti, poput gotovo 600 zabilježenih slučajeva u Engleskoj tijekom lipanjskog toplinskog vala, ova nova analiza jedna je od prvih koja procjenjuje dugoročniji utjecaj.

Što je otkrila studija?

Istraživači su tijekom 15 godina pratili 25.000 ljudi na Tajvanu, uspoređujući njihovu izloženost toplinskim valovima s njihovom biološkom dobi, koja je mjera cjelokupnog zdravlja. Rezultati su pokazali da se biološka dob osobe koja je iskusila četiri dodatna dana toplinskog vala tijekom dvogodišnjeg razdoblja povećala za otprilike devet dana. Učinak je bio znatno izraženiji kod fizičkih radnika, koji više vremena provode na otvorenom – njihova biološka dob porasla je za čak 33 dana.

Iako se ova povećanja mogu činiti malima, znanstvenici ističu da se odnose na razdoblje od samo dvije godine te istražuju kumulativni učinak toplinskih valova na starenje tijekom cijelog životnog vijeka.

Promjena paradigme

"Ako se izloženost toplinskim valovima akumulira tijekom nekoliko desetljeća, utjecaj na zdravlje bit će mnogo veći nego što smo izvijestili", rekao je dr. Cui Guo sa Sveučilišta u Hong Kongu, voditelj istraživanja. "Toplinski valovi također postaju sve češći i traju dulje, tako da bi zdravstveni utjecaji mogli biti mnogo veći [u budućnosti]."

Profesor Paul Beggs sa Sveučilišta Macquarie u Sydneyu, koji nije sudjelovao u istraživanju, smatra da ovo otkriće predstavlja promjenu paradigme. "Mnogi od nas iskusili su toplinske valove i preživjeli neoštećeni – ili smo barem tako mislili. [Ovo istraživanje] sada pokazuje da izloženost toplinskim valovima utječe na brzinu kojom starimo."

Dodao je kako ovo, zajedno s ranijim otkrićima o negativnom utjecaju vrućine na razvoj mozga kod djece, mijenja naše razumijevanje ozbiljnosti utjecaja topline na zdravlje. "Utjecaj se može dogoditi u bilo kojoj dobi i može biti doživotan", zaključio je.

Metodologija i ograničenja

Nova studija, objavljena u časopisu Nature Climate Change, koristila je niz medicinskih testova - uključujući krvni tlak, upalne markere, kolesterol te funkciju pluća, jetre i bubrega - kako bi odredila biološku dob svake osobe. Utvrđeno je da je ukupan broj proživljenih dana toplinskog vala imao najveći utjecaj na ubrzano starenje.

Važno je napomenuti da su sudionici studije u prosjeku bili mlađi, zdraviji i obrazovaniji od opće populacije. Budući da su stariji i bolesniji ljudi osjetljiviji na vrućinu, stvarni utjecaj na starenje u općoj populaciji vjerojatno je i veći od onog zabilježenog. Također, studija nije imala podatke o individualnim faktorima poput vremena provedenog na otvorenom ili korištenja klima uređaja, što zahtijeva daljnja istraživanja.