ZA SVAKOGA tko je doživio infarkt, najveći je cilj spriječiti da se dogodi ponovno. I dok se mnogi odmah fokusiraju na lijekove, prehranu i redovite kontrole, nova studija otkriva da bi najvažniji prvi korak mogao biti puno jednostavniji.

Kretanje umjesto sjedenja - i rizik se prepolovi

Istraživanje objavljeno u časopisu Circulation: Cardiovascular Quality and Outcomes pokazuje da čak i lagana svakodnevna aktivnost može značajno smanjiti šanse za drugi infarkt. Znanstvenici sa Sveučilišta Columbia pratili su više od 600 pacijenata koji su zbog simptoma srčanog udara primljeni u bolnicu. Nakon otpusta, 30 dana nosili su narukvice koje su bilježile njihovo kretanje. Godinu dana kasnije istraživači su provjerili koliko ih je imalo novi srčani udar ili su preminuli.

Rezultati su jasni: zamjena samo 30 minuta dnevno sjedenja laganim kretanjem - poput šetnje ili kućanskih poslova - smanjila je rizik od drugog srčanog udara za 50 posto. Oni koji su tih pola sata zamijenili umjerenom ili intenzivnijom aktivnošću (poput vožnje bicikla ili trčanja) smanjili su rizik za 61 posto.

Zanimljivo je i da su osobe koje su pola sata sjedenja zamijenile s pola sata sna također imale 14 posto manju vjerojatnost za ponovni infarkt. Iako je san fiziološki oblik mirovanja, djeluje obnavljajuće na tijelo i pomaže u regulaciji upala, hormona i općeg oporavka.

Sjedilački način života značajno povećava rizik

Osobe koje su u prosjeku dnevno sjedile više od 15 sati imale su 2.5 puta veću vjerojatnost za novi srčani udar ili smrt u odnosu na one koje su sjedile manje od 12 sati (isključujući san).

"Najvažnija poruka koju pacijentima pokušavamo prenijeti jest da je sjedilački način života loš za zdravlje - pogotovo nakon srčanog udara", istaknuo je dr. Sandeep Nathan iz Sveučilišta u Chicagu.

Tjelovježba, san i - kardiološka rehabilitacija

Tjelesna aktivnost ima niz koristi: snižava krvni tlak i šećer u krvi, poboljšava razinu masnoća i može pomoći pri održavanju zdrave tjelesne težine. Također, ako redovito vježbate, lakše možete primijetiti promjene u svojoj izdržljivosti, što može biti rani znak srčanih problema. Primjerice, ako inače bez problema trčite 30 minuta, a odjednom već nakon 10 osjetite umor ili nelagodu, to može biti važan signal da nešto nije u redu.

Dr. Nathan naglašava i važnost sudjelovanja u kardiološkoj rehabilitaciji. Iako mnogi misle da mogu vježbati sami, strukturirani programi pod stručnim nadzorom donose dokazane koristi. Obično traju oko 12 tjedana i postupno povećavaju intenzitet aktivnosti, što dodatno smanjuje rizik od novog infarkta.

"Ako trebate izabrati samo jednu stvar za svoje zdravlje nakon infarkta - neka to bude redovita tjelovježba", poručuje dr. Keith Diaz, voditelj istraživanja. No dodaje i da nije sve ili ništa: "Ako ne možete vježbati, korist može donijeti i lagano kretanje. A ako ni to nije moguće, čak i kvalitetan san ima pozitivan učinak."

Nakon infarkta važno je poslušati savjete liječnika, uzimati terapiju i dolaziti na kontrole, ali jednako važno je i svakodnevno kretanje. Ne morate odmah trčati maraton. Dovoljno je ustati, prošetati, obaviti nešto po kući ili otići stepenicama umjesto liftom. Svaki korak više znači i korak dalje od drugog infarkta.