KAKO starimo, osim vidljivih promjena na tijelu, događaju se promjene i u mozgu. Što smo stariji, teže se prisjećamo informacija ili nam treba više vremena da bismo naučili nešto novo. Dobra vijest je da do neke mjere možemo utjecati na zdravlje mozga promjenom svakodnevnih navika koje mnogi od nas prakticiraju, a koje utječu na prerano starenje ovog organa.

Nemate dovoljno društvenih interakcija

Druženje s ljudima može pozitivno utjecati na zdravlje mozga. Održavanje poznanstava i upoznavanje novih ljudi vrlo je važno za funkcioniranje mozga, tvrdi dr. Zaldy Tan. "Svaki put kad upoznamo nekoga novog, stvaramo novu vezu unutar mozga između moždanih stanica", objašnjava on.

Snažna društvena mreža također utječe na poboljšanje raspoloženja, što je povezano sa zdravljem mozga, prenosi HuffPost. Interakcija s drugima ne mora se nužno odvijati uživo; i virtualna komunikacija može dobro utjecati na mozak, smatra dr. Glen Finney.

"Postoje određeni ljudi koji su doslovno fizički izolirani ili možda nemaju prijatelje i obitelj u svom lokalnom području. Njihova internetska zajednica postaje njihova slamka spasa i može biti vrlo korisna", objašnjava dr. Finney.

Održavate mozak aktivnim, ali samo ponavljajući iste radnje

Mozak ne želimo angažirati samo očuvanjem vještina koje smo savladali, već želimo izaći iz zone ugodnosti i isprobavati nove stvari. Dr. Finney ističe da prestankom učenja novih stvari kako starimo, "zapravo možete sabotirati zdravlje mozga i dovesti do preranog starenja mozga".

Učenje novih stvari stvara veze između moždanih stanica i pomaže održati mozak mladim. "Uvijek biste trebali širiti svoje mentalne horizonte. Ako nikad niste svirali glazbeni instrument, naučite svirati. Ako nikad niste pokušali naučiti novi jezik, sada je vrijeme za to", dodaje on.

Ne pridajete pažnju stresu pod kojim se nalazite

Stres je dio svakodnevnog života i većinom se lako oporavimo od događaja koji nas je uzrujao, ali problem nastaje ako stres postane kroničan, a mi ga ne rješavamo. "Postali smo vješti u održavanju reakcije na stres; na umjerenoj razini ga možda nećemo ni primijetiti", ističe profesorica psihijatrije Elissa Epel. 

Dodaje da je važno biti svjestan stresa i osloboditi ga se tijekom dana. Stvaranje "kratkoročnih stanja akutnog stresa u tijelu" zapravo može pomoći u oslobađanju od stresa. U tome nam mogu pomoći radnje poput opuštanja u sauni, tuširanja hladnom vodom ili vježbanja visokog intenziteta. 

"Kada smo u mogućnosti imati dublja stanja odmora, i tijekom dana i dok spavamo, našim neuronima dajemo priliku da se obnove i uspore starenje mozga", objašnjava Epel.

Niste često fizički aktivni

"Tjelesne vježbe, pogotovo kardiovaskularne, ali i one za izgradnju mišića, važne su za održavanje mozga mladolikim. To zapravo može povećati hormone rasta u mozgu, poput živčanih čimbenika koji potiču zdravlje i dobrobit mozga", objašnjava dr. Finney.

Tjelesna aktivnost trebala bi postati dio životnog stila, ističe dr. Tan. "Bilo da se radi o vrtlarstvu ili pješačenju, postoje neke stvari koje bismo mogli uključiti u naš svakodnevni život, a koje su dugoročno vjerojatno održivije i korisnije od provođenja jednog sata u teretani jednom tjedno", dodaje on.