VJEŽBANJE, poput mnogih stvari u životu, za većinu je ljudi dobro kad je umjereno, dok previše vježbanja može naškoditi srcu, upozoravaju stručnjaci Američkog udruženja za zdravlje srca.

Udruženje potiče na redovito vježbanje, no u smjernicama objavljenima u časopisu Circulation upozorava na opasnosti ekstremnih sportova koji testiraju izdržljivost i na pokušaje osoba koje žive sjedilačkim životom da se prebrzo vrate u formu.

“Na mnogo je načina vježbanje poput lijekova”, kaže autor smjernica Barry A. Franklin, ravnatelj preventivne kardiologije i kardijalne rehabilitacije u Beaumont Healthu u Michiganu. “Poput lijekova, i vježbanje prate indikacije i kontraindikacije. A moguće je i predoziranje, kao i premala doza.”

U većini slučajeva kod Amerikanaca se uočava premala doza, dodaje Franklin, no postoje i problemi s predoziranjem.

Studije kojima su obuhvaćeni sportaši koji se bave aktivnostima koje dovedu do ruba njihovu izdržljivost pokazuju da takvo vježbanje može ostaviti ožiljke na srčanom mišiću, izazvati poremećaje ritma srca i rezultirati nakupljanjem koronarnog kalcija, što može pridonijeti aterosklerozi, kaže Franklin.

“Sve se više ljudi bavi ekstremnim sportovima zbog toga što misle da je, ako je malo vježbanja dobro, više još bolje”, kaže on. “No to ne mora biti tako.”

Rizicima oštećenja srca nisu izloženi samo oni koji vježbaju do granice izdržljivosti.

“Najveći je rizik za ljude koji su godinama neaktivni poput onih koji su trčali prije 40 godina i to žele učiniti opet trčeći po svojoj četvrti”, kaže Franklin. “Glavna poruka svima koji su u srednjoj životnoj dobi ili stariji je da trebaju početi hodanjem, a ne trčanjem”.

Započnite lagano, prijeđite 4 do 5 kilometara za sat vremena, kaže Franklin. “Nakon toga možete prijeći na sedam ili osam kilometara na sat ili, ako vježbate na pokretnoj traci, možete povećati opterećenje pod uvjetom da nemate simptome”, dodao je. “No ako vam se pojave bolovi ili nelagoda bilo gdje iznad struka, moglo bi se raditi o angini koja je povezana sa začepljenjem jedne ili više krvnih žila.”

Ljudi koji počinju vježbati trebali bi se savjetovati sa svojim liječnicima ako osjete bol u lijevoj ruci, vratu ili čeljusti te ako im neuobičajeno nedostaje zraka, osjećaju slabost ili lupanje srca.

“To su sve znaci da nešto možda nije u redu”, kaže Franklin dodajući da većina ljudi koji pretrpe srčani udar ili zastoj rada srca ima neke simptome u tjednima koji su prethodili i ignorira ih.

Nakon analize više od 300 istraživanja Franklinov tim zaključio je da fizički aktivne osobe, poput onih koje redovito hodaju, imaju 50 posto manji rizik za srčani udar ili zastoj. S druge strane, rizik od tih stanja koji je kod trkača na duge staze nizak s vremenom raste.

Važan je zaključak da je redovito vježbanje od 30-ak minuta dnevno pet dana u tjednu korisno, kaže dr. Annapoorna Kini iz bolnice Mount Sinai u New Yorku koja nije bila uključena u istraživanje.

Kini savjetuje ljudima koji razmišljaju o vježbanju da izaberu nešto u čemu će uživati poput bicikliranja, hodanja na pokretnoj traci ili plesa. “To mora biti nešto što će vas radovati”, kaže ona. “I što ste stariji, morate uložiti više truda u vježbanje pod opterećenjem. Nakon 40. počinjete gubiti mišićnu masu.”