U PRVOM broju časopisa Reader’s Digest, objavljenom 1920. godine, našao se članak naslova ‘Kako regulirati svoju težinu’. Stručnjaci su ga analizirali i utvrdili da su savjeti iznenađujući za ta vremena.

“Kao da su gledali u budućnost”, složni su.

Evo što su tada čitatelji ovog časopisa mogli doznati.

1. O kalorijama

Savjet iz 1920-ih: Koncept kalorija prije stotinu godina se nije spominjao. Pojam kalorije kao jedinice energije oslobođene iz hrane tijekom procesa razgradnje se tada nije koristilo da bi se pojasnila tjelesna težina i pohrana masti.

Danas: Neki stručnjaci tvrde da je tako bilo i bolje. 

“Unošenje kalorija nije bitno za dobivanje kilograma. Možemo sagorijevati kalorije, ali naše tijelo dobiva ili gubi masti pod utjecajem hormona (inzulina, grelina i leptina) koji zapravo kontroliraju težinu”, pojasnio je Jason Fung, autor knjige The Obesity Code.

2. O idealnoj težini

Savjet iz 1920-ih: “Svatko od nas ima idealnu težinu koju je lako dosegnuti i još lakše održavati.”

Danas: Slično kao i 1920., stručnjaci i danas vjeruju da naše tijelo ima “idealnu težinu” koju će se truditi održati. To objašnjava zbog čega je teško izgubiti na težini, posebno onima koji neželjene kilograme uvijek iznova vraćaju. 

“Dijete su zapravo gubljenje vremena. Istraživanja su pokazala da manje od pet posto ljudi uspijeva zadržati težinu koju su postigli dijetom nakon što je jednom prestanu prakticirati”, smatra dr. Nick Fuller sa Sveučilišta u Sydneyju i dodaje da morate “prevladati barijeru koju je vaše tijelo postavilo ako vam je cilj udebljati se ili smršavjeti”.

3. O pretilosti

Savjet iz 1920-ih: “Pretilost je puno češća nego pothranjenost i mnogo opasnija kako zalazimo u srednje godine.”

Danas: “Pothranjenost danas nije problem na koji često nailazimo”, kaže dr. Fung.

Prema podacima dobivenim u razdoblju od 2015. do 2016. godine, 18,5 posto djece i gotovo 40 posto odraslih osoba je pretilo, što je najviša stopa ikad.

“Povećana tjelesna težina je veliki faktor rizika za dijabetes tipa 2 i rak. Pretilost ljude izlaže većem riziku od zdravstvenih problema”, upozorava liječnik.

4. O namirnicama koje se smatraju lošima

Savjet iz 1920-ih: “Neprijateljima smatramo šećer, kruh, žitarice, deserte, maslac, vrhnje, maslinovo ulje, slaninu, kakao i umake. Najbolji prijatelji su nemasno meso, nezaslađeno voće i zeleno povrće.”

Danas: Stručnjaci danas primjenjuju gotovo isto pravilo uz izuzetak maslinovog ulja koje se smatra zdravijim od suncokretovog. Također, maslac je preporučljivije koristiti nego margarin. Ipak, važno je u svemu biti umjeren.

5. O unosu šećera

Savjet iz 1920-ih: “Ograničite unos šećera na tri čajne žličice u danu.”

Danas: Previše šećera povezuje se s prekomjernom tjelesnom težinom i raznim bolestima, kao što su masna jetra, metabolički sindrom, dijabetes tipa 2, bolesti srca i rak. 

Preporuka Američkog udruženja za zdravlje srca (AHA) je konzumirati do šest čajnih žličica dodanog šećera u danu ili manje za žene, devet ili manje za muškarce, tri ili manje za djecu te ni jednu za djecu mlađu od dvije godine i bebe.

6. O tjelovježbi

Savjet iz 1920-ih: “Kad prosječna osoba prošeće ili odigra tenis, vjerojatnije je da će doći do povećanja njezina apetita u odnosu na realnu potrebu za hranom.”

Danas: “Članak nije rekao da je tjelovježba loša, već da može povećati apetit i ne vodi mršavljenju. Puno je prednosti redovite tjelovježbe. Ne kažem da ne biste trebali vježbati, ali nemojte očekivati da ćete samo zbog toga smršavjeti”, upozorava dr. Fung.