Kronično loš san povećava rizik od razvoja bolesti, zaključak je nedavnog istraživanja kineskog Medicinskog sveučilišta Capital.
Studija, objavljena u časopisu PLOS Medicine, utvrdila je da osobe koje provode više vremena u REM fazi sna imaju manji rizik od 83 bolesti, među kojima su Parkinsonova bolest, demencija, bolesti srca, visoki krvni tlak i zatajenje srca. REM faza, poznata po brzom pomicanju očiju (rapid eye movement), stadij je sna u kojem se najčešće sanja, piše HuffPost.
Zdravstvene prednosti zabilježene su i kod osoba koje provode više vremena u dubokom snu. Kod njih je primijećen manji rizik od sedam bolesti, uključujući apneju, depresiju, Parkinsonovu bolest i dijabetes tipa 2.
Kako je istraživanje provedeno
Istraživanje je obuhvatilo 95.559 osoba koje su tjedan dana nosile akcelerometre na zapešću. Uređaji su pratili njihove obrasce spavanja, bilježeći ukupno trajanje sna i vrijeme provedeno u svakoj fazi.
Zdravstveno stanje sudionika praćeno je do dijagnoze bolesti ili 1. travnja 2024. Prosječna dob ispitanika bila je 56 godina. Muškarci su činili 43,7% uzorka.
Istraživači su zaključili da su najveće zdravstvene prednosti imali sudionici koji su spavali između šest i osam sati.
"Ovi nalazi dodatno potvrđuju da spavanje od šest do osam sati štiti zdravlje osoba srednje i starije dobi, a to se vjerojatno može pripisati povoljnijem rasporedu faza sna", naveli su autori studije u priopćenju.
"Spavanje od šest do osam sati u kontinuitetu može učinkovito smanjiti rizik od brojnih bolesti i nudi nove smjernice za promicanje zdravlja i preventivu", dodali su.
S druge strane, osobe koje su spavale manje od pet sati bile su lošijeg zdravlja i imale su veći rizik od bolesti. Sudionici s neredovitim snom, čije je trajanje variralo iz noći u noć, ili oni koji su se često budili, imali su veći rizik od osteoartritisa, problema s alkoholom, anksioznosti i bolova u želucu.
Istraživanje ipak ima ograničenja. San sudionika praćen je samo tjedan dana, stoga podaci ne obuhvaćaju kasnije promjene u navikama. Uzorak također nije bio raznolik: 96,9% sudionika bili su pojedinci koji su na početku istraživanja bili zdravi, pa se rezultati možda ne mogu primijeniti na druge populacije.
Postoji i mogućnost obrnute uzročnosti. Moguće je, primjerice, da su depresija ili anksioznost uzrokovale probleme sa spavanjem, a ne da je neredovit san bio uzrok tih poremećaja.
Kako osigurati više REM i dubokog sna
Najbolji način da osigurate dovoljno REM i dubokog sna jest dati prioritet dovoljnom broju sati neprekinutog spavanja.
Iako ova studija navodi idealno trajanje od šest do osam sati, zdravstvene preporuke za odrasle su najmanje sedam sati sna. Djeci i tinejdžerima potrebno je i više. Djeci i tinejdžerima potrebno je i više.
Istraživanja pokazuju da je za kvalitetan odmor važno ići spavati i buditi se svaki dan u isto vrijeme. To izravno utječe na kvalitetu sna.
Za bolji san preporučuje se piti bezalkoholna pića poput biljnih čajeva ili vode, jer je poznato da alkohol ometa REM fazu. Slično vrijedi i za kofein: kavu i energetska pića trebalo bi izbjegavati u poslijepodnevnim satima, najmanje šest sati prije spavanja.
Znanstvenici preporučuju i opuštajuću rutinu prije spavanja. Umjesto gledanja napetih filmova ili pregledavanja sadržaja na mobitelu, savjetuju čitanje knjige, tuširanje toplom vodom ili lagano istezanje.
Redovita tjelovježba također poboljšava san, kao i izbjegavanje ekrana mobitela i televizora neposredno prije spavanja. Važno je rješavati i zdravstvene probleme koji ometaju odmor, poput opstruktivne apneje, koja je čest uzrok nekvalitetnog sna kod velikog broja odraslih.
Iako san sam po sebi neće ukloniti rizik od bolesti poput Parkinsonove ili demencije, sigurno će doprinijeti općem zdravlju, razini energije i raspoloženju.