Nedostatak sna čest je uzrok glavobolja, od blagih tenzijskih do jakih migrena. Manjak sna može sniziti prag boli i tako povećati osjetljivost na glavobolju, navodi Healthline. Kvalitetan odmor važan je za oporavak organizma, a većini odraslih osoba potrebno je sedam do devet sati sna svake noći za normalno funkcioniranje.
Razlika između migrene i tenzijske glavobolje
Migrenu karakterizira jaka, pulsirajuća bol koja se najčešće javlja samo na jednoj strani glave i može potrajati od nekoliko sati do nekoliko dana. Često je prate i drugi simptomi, poput mučnine, povraćanja te izražene osjetljivosti na svjetlo i zvuk.
Tenzijske glavobolje, s druge strane, obično uzrokuju blagu do umjerenu bol koja se opisuje kao pritisak na vrhu, bočnim stranama i stražnjem dijelu glave. Za razliku od migrena, svjetlost ili zvuk ih u pravilu ne pogoršavaju.
Koliko je sna potrebno?
Potreba za snom mijenja se tijekom života. Dok je većini odraslih osoba u dobi od 18 do 64 godine potrebno sedam do devet sati sna, starijima od 65 godina preporučuje se sedam do osam sati. Tinejdžerima od 14 do 17 godina treba osam do deset sati, a djeci školske dobi od 6 do 13 godina devet do jedanaest sati.
Još je veća potreba kod mlađe djece: od 3 do 5 godina starosti potrebno je 10 do 13 sati, od jedne do dvije godine 11 do 14 sati, a dojenčadi od 4 do 11 mjeseci 12 do 15 sati sna. Novorođenčad do tri mjeseca starosti spava najviše, od 14 do 17 sati dnevno.
Liječenje glavobolja uzrokovanih nesanicom
Ako se zbog manjka sna pojavi glavobolja, brza reakcija može skratiti njezino trajanje i smanjiti intenzitet. Pristup liječenju ovisi o vrsti glavobolje.
Kod tenzijskih glavobolja nelagodu mogu ublažiti lijekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta. U nekim slučajevima koriste se i kombinirani lijekovi, dok liječnik kod učestalih ili jačih glavobolja može preporučiti terapiju na recept. Za sprječavanje čestih tenzijskih glavobolja mogu se primjenjivati različite skupine lijekova, ovisno o učestalosti tegoba i potrebama osobe.
Liječenje migrene ovisi o jačini i učestalosti simptoma. Kod blažih tegoba mogu pomoći lijekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta, dok se kod jačih simptoma mogu primjenjivati lijekovi na recept koji djeluju na mehanizme povezane s migrenom.
Ako je prisutna mučnina, liječnik može preporučiti i terapiju za ublažavanje tog simptoma. Kod težih ili učestalih migrena mogu se primjenjivati različiti lijekovi, a odabir terapije ovisi o zdravstvenom stanju i drugim čimbenicima.
Kod osoba koje imaju učestale napadaje migrene liječnik može preporučiti preventivnu terapiju. Ona može uključivati različite skupine lijekova, terapije koje se primjenjuju injekcijama te novije oblike liječenja koji se primjenjuju u određenim vremenskim razmacima. Odabir terapije ovisi o učestalosti migrena, simptomima i zdravstvenom stanju osobe.
Metode samopomoći
Osim lijekova, postoje i metode samopomoći. Kod tenzijske glavobolje korisno je stavljanje toplih ili hladnih obloga na glavu u trajanju od pet do deset minuta. Pomoći mogu i tehnike opuštanja, vježbanje, akupunktura ili masaža.
Osobama koje pate od migrena preporučuje se odmor u tamnoj i tihoj prostoriji, hladni oblozi na stražnjem dijelu vrata i nježna masaža bolnih točaka na čelu. Neki pacijenti pronalaze olakšanje i uz pomoć kognitivno-bihevioralne terapije ili uzimanjem dodataka prehrani poput vitamina B2, koenzima Q10 i magnezija, ali uz prethodnu konzultaciju s liječnikom.
Kako poboljšati higijenu spavanja
Uspostavljanje zdravog rasporeda spavanja jedan je od najučinkovitijih načina prevencije glavobolja. Ključno je pridržavati se rutine, što znači odlaziti u krevet i buditi se svakog dana u isto vrijeme. Važno je i okruženje za spavanje: spavaća soba trebala bi biti tamna, tiha, udobna i prohladna, a iz nje je potrebno ukloniti sve što ometa san, poput televizora i računala.
Nekoliko sati prije spavanja trebalo bi izbjegavati stimulanse kao što su kofein, nikotin i alkohol, ali i teške obroke i prekomjeran unos tekućine. Redovita tjelesna aktivnost tijekom dana pomaže boljem snu, no vježbanje neposredno prije spavanja može imati suprotan učinak. Umjesto gledanja u ekrane, korisno je uvesti opuštajuću rutinu, primjerice čitanje knjige ili toplu kupku.
Veza između nedostatka sna i glavobolja je jasna, a objašnjava se time što neispavanost smanjuje tjelesni prag boli. Problem se može riješiti kombinacijom odgovarajućih lijekova, promjenama životnih navika i uspostavljanjem dobre higijene spavanja. O najboljem pristupu liječenju i prevenciji potrebno je posavjetovati se s liječnikom.