PRVOG utorka u svibnju obilježava se Svjetski dan astme, a ovogodišnji moto je "Skrb o astmi za sve". Astma je kronična upalna bolest dišnih putova izazvana različitim podražajima koji dovode do djelomičnog ili potpunog sužavanja dišnih putova u plućima. Nastaje međudjelovanjem upalnih stanica imunološkog sustava, tkiva i stanica dišnih putova te upalnih posrednika.
Pokretači astme mogu biti virusne infekcije, alergeni kao što su pelud, grinje, životinjske dlake ili podražaji poput hladnog i suhog zraka te tjelesni napori. Najčešći simptomi su piskanje u plućima, kašalj, otežano disanje, kratak dah i pritisak u prsnom košu.
Terapija ovisi o težini bolesti, no liječenje astme dijeli se na ono koje je usmjereno na suzbijanje upale te na lijekove koji šire dišne putove. U proteklih nekoliko godina liječenje je promijenilo smjernice, a kontinuirani nadzor pulmologa i dalje je ostao imperativ. Lijekovi uz stručno vodstvo većini oboljelih od astme omogućuju kvalitetan život, a valja naglasiti kako je tjelesna aktivnost astmatičara, uz redoviti nadzor i primjenu lijekova, korisna za kontrolu bolesti, ali i kvalitetu života.
Prošle godine Globalna inicijativa za astmu objavila je noviju verziju Džepnog vodiča za zbrinjavanje i prevenciju astme koja procjenjuje da od ove kronične upalne bolesti u svijetu boluje oko 300 milijuna ljudi. S obzirom na taj podatak, riječ je o kompleksnom globalnom problemu koji opterećuje zdravstveni sustav, ali i pojedinca koji uz teškoće dišnog sustava može doživjeti i napade koji se klasificiraju u blage, akutne, ali i teške.
Dr. Andrej Desnica: Čak i blagi simptomi izazivaju uznemirenost
"Astmatski napad može biti zastrašujuć, kako za osobu koja ga doživljava tako i za druge osobe u blizini. Čak i relativno blagi simptomi izazivaju tjeskobu i uznemirenost. Teški napad astme je hitno stanje koje ugrožava život, pa zahtijeva žurnu, stručnu i profesionalnu intervenciju. Ako se ne liječi brzo i na odgovarajuć način, teški astmatski napad može završiti smrću", upozorava dr. med., specijalist neurokirurg Andrej Desnica koji je stručni suradnik na projektu Potpora zdravstvenom sustavu kroz informiranje građana Gradskog društva Crvenog križa Zagreb.
"Astma je kronično stanje koje se ne može izliječiti, ali se pojedinačni napadi često mogu spriječiti", kaže Desnica koji je izdvojio upute za prepoznavanje, uklanjanje ili izbjegavanje podražaja koji pokreću astmatske napade.
Imperativ je da astmatičari izbjegavaju duhanski dim, a oni kojima su pokretači astme prašina i alergeni trebali bi učiniti promjene u kućanstvu, poput uklanjanja tepiha i zavjesa. Pomno bi trebalo birati i hranu jer sulfiti, koji se obično dodaju hrani kao konzervans, mogu izazvati napade. Preventivne mjere ovise o učestalosti napada i o podražajima koji ih pokreću.
Pokazatelji mortaliteta, koji su ključni za procjenu zdravlja stanovništva, praćenje javnozdravstvenih problema i planiranje zdravstvenih usluga, astmu i komplikacije bolesti dišnog sustava svrstavaju među deset glavnih uzročnika smrtnosti u 2021. godini u Hrvatskoj. Nešto je pogubnija za muškarce nego za žene, a ukupan broj umrlih za navedenu godinu od komplikacija astmatskog napada je 88 ljudi. U Hrvatskoj od astme boluje oko 200.000 ljudi.