Redovite zdrave navike, poput hodanja 10 000 koraka dnevno ili dodavanja bobičastog voća u doručak, igraju ključnu ulogu u dugovječnosti. Međutim, stručnjaci za dugovječnost upozoravaju na jednu naizgled zdravu naviku koja može imati suprotan učinak - konzumacija previše proteina životinjskog podrijetla može skratiti životni vijek.
Iako je protein ključan, posebno kako starimo, prevelik unos može biti štetan.
"Uobičajena teorija je da trebamo smanjiti unos proteina kako starimo, no istraživanja pokazuju da to vrijedi za mlađe ljude, a ne za one starije od 50 godina", objašnjava stručnjakinja za obiteljsku i regenerativnu medicinu dr. Suzanne J. Ferree za Parade.
S godinama naše tijelo prirodno gubi mišićnu masu, stoga je unos proteina posebno važan.
Preporuka Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) jest da dnevni unos proteina bude 50 grama u okviru prehrane od 2.000 kalorija. No, mnogi ljudi unose više proteina nego što je potrebno, pri čemu većina proteina dolazi iz životinjskih izvora, što nije najzdraviji izbor.
Postoje dvije glavne vrste proteina: biljni i životinjski. Istraživanja pokazuju da su biljni proteini zdraviji. Neki izvori biljnih proteina uključuju leću, slanutak, tofu, kvinoju i chia sjemenke. Stručnjakinja za dugovječnost, dr. Monisha Bhanote, ističe: "Prevelik unos proteina životinjskog podrijetla može ubrzati starenje i narušiti zdravlje stanica, unatoč popularnom mišljenju."
Stručnjaci savjetuju konzumaciju proteina biljnih izvora i ribe. Iako riba nije biljni protein, razlikuje se od drugih životinjskih proteina po svom sastavu. Osim toga, redovita konzumacija ribe povezana je smanjenjem rizika od prerane smrti za 12 posto.