AKO SE borite s visokim krvnim tlakom, vjerojatno ste već upoznati s osnovnim pravilima: izbjegavanje duhana, umjerenost u prehrani i redovita tjelovježba. No, kardiolozi upozoravaju na još jednu, često zanemarenu naviku koja može drastično utjecati na zdravlje srca, a postala je toliko uobičajena da je mnogi više i ne primjećuju, piše Parade.
Ključan, ali često podcijenjen, dio slagalice je upravljanje stresom. Iako je stres neizbježan dio života, način na koji se s njim nosimo u potpunosti je pod našom kontrolom. A prema stručnjacima, postoji jedna navika koja je stalan izvor stresa, a da toga nismo ni svjesni.
Koliko često provjeravate e-poštu? Statistike pokazuju da čak 61 posto ljudi to čini na svojim telefonima, što znači da su dostupni u svako doba dana. Za mnoge je to prva stvar koju naprave ujutro i posljednja prije spavanja. Kardiologinja dr. Aye Thandar Win objašnjava kako nas ova navika može neprimjetno držati u stalnom stanju pripravnosti, što je izrazito loše za srce.
"U današnjem hiperpovezanom svijetu, e-pošta je postala stalni pratilac, a za mnoge izvor neprestanog stresa", kaže ona i dodaje: "Svaki put kada provjerite svoju pristiglu poštu, tijelo može otpustiti hormone stresa poput kortizola i adrenalina. Ti hormoni vas pripremaju za odgovor 'borba ili bijeg', privremeno povećavajući broj otkucaja srca i krvni tlak."
Jedan od suptilnih pokazatelja da vas provjeravanje e-pošte izlaže stresu jest promjena u disanju. Dr. Win objašnjava da ljudi često počnu disati plitko dok anksiozno pregledavaju poruke, a da toga nisu ni svjesni.
"Ovaj obrazac, za razliku od dubokih i stabilnih udisaja, smanjuje unos kisika i održava tijelo u povišenom stanju pripravnosti. Dugoročno, navika plitkog disanja može suptilno, ali značajno utjecati na zdravlje srca", upozorava ona.
Upravljanje izvorima stresa, pa i onim naizgled malima poput e-pošte, od presudne je važnosti. Dr. Win savjetuje postavljanje jasnih granica: odredite točno vrijeme u danu za provjeru e-pošte i isključite obavijesti kako biste izbjegli kompulzivnu provjeru.
Također preporučuje vježbe svjesnog disanja. "Pokušajte s dijafragmalnim disanjem, sporim, dubokim udisajima kroz nos, šireći trbuh pet do deset minuta dnevno. To smiruje živčani sustav, snižava broj otkucaja srca i poboljšava protok kisika", dijeli ona.