Novi automobili s motorima s unutarnjim izgaranjem trebali bi dobivati odobrenje za prodaju u Europskoj uniji i nakon 2035. godine.
EU će prilikom ponovne procjene graničnih vrijednosti emisija za vozni park uzeti u obzir "sva tehnološka postignuća", uključujući i motore s unutarnjim izgaranjem koji koriste e-goriva i biogoriva, izjavio je povjerenik za promet Apostolos Tzitzikostas u intervjuu za Handelsblatt.
Ova mjera trebala bi postati dio "automobilskog paketa" kojim Europska komisija želi ojačati automobilsku industriju i osigurati konkurentnost Europe. Za korporativne vozne parkove Tzitzikostas želi uvesti pravila "Kupuj europsko". Dodao je i da EU namjerava poticati razvoj povoljnijeg početnog modela koji bi trebao potaknuti potražnju za električnim automobilima.
Prema Apostolosu Tzitzikostasu, EU želi postaviti temelje za "ekonomično održivu i društveno pravednu" tranziciju prema pogonima s klimatski neutralnim emisijama. Razmatraju se "sva tehnološka rješenja" koja mogu smanjiti emisije, uključujući čišće motore s unutarnjim izgaranjem.
Većina proizvođača automobila već mjesecima poziva Europsku uniju da ukine zabranu motora s unutarnjim izgaranjem predviđenu za 2035. godinu. Automobilske kompanije kao opravdane razloge za daljnju odgodu odluke navode nedovoljno razvijenu infrastrukturu za punjenje električnih vozila i više cijene električnih automobila. Strahuje se kako bi automobilska industrija u Europi mogla izgubiti stotine tisuća radnih mjesta u slučaju da se proizvodnja usmjeri isključivo na električna vozila.
Činilo se kako EU neće popustiti pritiscima, ali najnovije informacije govore kako će se sada ipak pristati na određene kompromise. Jedan od glasnijih pobornika je njemački kancelar Friedrich Merz, čije je lobiranje vjerojatno bilo presudno.
Većina proizvođača automobila odbija zabranu, ali nekoliko kompanija i dalje inzistira da EU ostane pri prvotnoj odluci o ukidanju prodaje novih automobila s benzinskim motorima. Među njima su posebno glasni Volvo i Polestar, oboje u vlasništvu kineskog Geelyja. Podsjetimo, Volvo je nakon ukidanja odličnih dizelaša rasformirao odjel razvoja motora i u potpunosti se posvetio struji. Je li to bila pametna odluka, pokazat će vrijeme.
EU je trebala 10. prosinca objaviti detalje planiranih mjera, ali je takozvani "automobilski paket" odgođen za kasniji dio mjeseca.
Još nije jasno hoće li plug-in hibridi ostati dopušteni nakon 2035. ni hoće li se smjeti koristiti automobili s produženim dosegom. Ako budu radili na goriva s niskim emisijama, logično je očekivati da će biti dopušteni. Pitanje ostaje hoće li PHEV vozila i modeli s generatorima koji koriste fosilna goriva ipak biti zabranjeni.
Sve su glasniji zagovaratelji proizvodnje tzv. e-goriva. Njemačka je tu posebno daleko otišla te se pretpostavlja kako će glavna prepreka, viša cijena, biti minimizirana u narednim godinama.
Jedan od konkretnih primjera je HVO100, gorivo proizvedeno u potpunosti od hidrogeniziranih biljnih ulja dobivenih iz biljnih ulja i životinjskih masti. BMW koristi HVO100 za dizelske modele proizvedene u Njemačkoj, a tvrdi se da ono smanjuje emisije za 90 posto u odnosu na klasični dizel.
Sintetički benzin također je mogućnost i teoretski može smanjiti emisije za oko 90 posto u odnosu na obični benzin. Porsche već nekoliko godina eksperimentira s e-gorivima, a od kraja 2022. proizvodi sintetičko gorivo u pogonu u Čileu. Ondje se e-gorivo proizvodi uporabom vode i ugljikova dioksida, uz energiju vjetra za dobivanje potrebne električne energije, a navodi se da se dobiva "gotovo ugljično neutralno". Ovo gorivo se već koristi u pojedinim Porscheovim modelima, kao i za GT3 Cup natjecanje.
Međutim, ograničavanje prodaje novih automobila s motorima na unutarnje izgaranje isključivo na modele koji koriste čišća goriva možda neće biti dovoljno da se spase spomenuta radna mjesta. Upitno je hoće li infrastruktura za sintetička i biogoriva biti spremna u idućih devet godina. Kako god bilo, pravilo EU-a odnosi se samo na prodaju novih vozila, pa će se benzin ili dizel i dalje moći koristiti u automobilima koji su već u prometu.
U međuvremenu, električna vozila i dalje dobivaju na popularnosti u svih 27 država članica EU, kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu, Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj i Švicarskoj. U prvih deset mjeseci ove godine, automobili bez motora s unutarnjim izgaranjem činili su 18,3 posto ukupne prodaje, prema najnovijim podacima Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA). Ipak, i dalje su daleko iza hibrida, koji zauzimaju 34,7 posto tržišta. Plug-in hibridi drže 9,4 posto i po prvi put premašuju prodaju dizelaša.
U prvih 11 mjeseci ove godine u Hrvatskoj je registrirano 23.785 hibrida, čime je ostvaren tržišni udio od 36,6 posto. Kad su pak u pitanju električna vozila, u istom razdoblju je novoregistrirano tek 1.145 vozila, čime je ostvaren udio od tek 1,8 posto, što je daleko od ostatka Europe.