PREMA novoj globalnoj procjeni, više od polovice svih vrsta ptica suočava se s padom populacije, pri čemu krčenje šuma uzrokuje drastično smanjenje njihova broja diljem planeta. Uoči ključnog summita o bioraznolikosti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, znanstvenici su objavili novo upozorenje o stanju ptičjih populacija, navodeći da čak 61 % procijenjenih vrsta bilježi pad, piše The Guardian.

Od češljugara na Madagaskaru do strnadica u Srednjoj Americi, brojne vrste ptica gube staništa zbog širenja poljoprivrede i ljudskog razvoja. Podaci Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) pokazuju zabrinjavajući trend. Prije samo devet godina, taj je postotak iznosio 44 %. Ptice imaju ključnu ulogu u ekosustavima, od oprašivanja cvijeća i raspršivanja sjemena do kontrole štetočina.

Dr. Ian Burfield, globalni znanstveni koordinator u organizaciji BirdLife, izrazio je zabrinutost. "Činjenica da tri od pet vrsta ptica u svijetu imaju opadajuće populacije pokazuje koliko je duboka kriza bioraznolikosti postala i koliko je hitno da vlade poduzmu mjere na koje su se obvezale", rekao je.

"Zelena morska kornjača je primjer da očuvanje djeluje"

Na njegovu izjavu nadovezala se dr. Malin Rivers iz Međunarodne udruge za očuvanje botaničkih vrtova. "Sudbine ptica i drveća su isprepletene: drveće ovisi o pticama za regeneraciju, a ptice o drveću za preživljavanje", upozorila je.

Unatoč lošim vijestima, oporavak zelene morske kornjače "podsjeća nas da očuvanje djeluje", rekla je glavna direktorica IUCN-a, dr. Grethel Aguilar. Vrsta koja je nekad bila klasificirana kao ugrožena, zahvaljujući naporima za očuvanje sada više ne izaziva zabrinutost znanstvenika.

Broj kornjača porastao je za 28 % od 1970-ih godina zahvaljujući boljoj zaštiti mjesta gniježđenja. Roderic Mast iz IUCN-a istaknuo je da je oporavak zelene kornjače "snažan primjer onoga što koordinirano globalno očuvanje tijekom desetljeća može postići".

Arktički tuljani su pred izumiranjem

S druge strane, stižu loše vijesti za arktičke tuljane, za koje znanstvenici upozoravaju da se zbog globalnog zagrijavanja približavaju izumiranju. Gubitak morskog leda doveo je do oštrog pada populacija brkatih i grenlandskih tuljana, jer im je sve teže pronaći područja za odmor i razmnožavanje.

To izravno utječe i na polarne medvjede, kojima su tuljani ključan plijen. "Njihova nevolja je oštar podsjetnik da klimatske promjene nisu daleki problem, one se odvijaju desetljećima i imaju utjecaj ovdje i sada", upozorila je dr. Kit Kovacs s Norveškog polarnog instituta.