DOK SE ZAŠTIĆENI najmoprimci i vlasnici stanova i dalje razilaze oko rješenja problema osoba koje su u bivšem sustavu dobile stanarsko pravo u privatnim stanovima, pri čemu se jedni pozivaju na pravo na dom, a drugi na pravo vlasništva, država je već 200 stanova vratila vlasnicima i isplatila 192 najmoprimca.

Prema podacima Ministarstva graditeljstva, prosječna isplata iznosi oko 70.000 eura.

Za preseljenje u državni stan do sada se odlučilo petero najmoprimaca. Tamo plaćaju najamninu od 2 eura po kvadratu i mogu kasnije otkupiti stan po povlaštenim uvjetima.

Dvanaestero zaštićenih najmoprimaca samovoljno se iselilo iz privatnih stanova i čeka useljenje u državne.

Rezultat je to primjene zakona koji regulira pitanje zaštićenih najmoprimaca koji je na snazi već deset mjeseci. Sveukupno je dosadašnjom primjenom zakona obuhvaćeno više od 300 osoba.

Zakon o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske donesen je u travnju 2023., a njegova provedba započela je početkom 2024. godine.

Njime je predviđeno pet modela rješavanja statusa najmoprimaca i vlasnika: nagodba, isplata, preseljenje, zamjena stanova i otkup.

Umirovljenici i udruge: Zakon diskriminatoran i neprovediv

Predstavnici Stranke umirovljenika i udruga stanara upozoravaju pak da je zakon protuustavan i diskriminatoran te da ugrožava pravo na dom zaštićenih najmoprimaca.

"Zakon se provodi na štetu socijalno najugroženijih građana", ističe predsjednik stranke Lazar Grujić.

Ta stranka tvrdi da je samo u prvoj polovici 2024. iseljeno 174 kućanstava, a do kraja godine planira se rješavanje dodatnih 200 stanova. Po njihovim podacima zaštićenih najmoprimaca ima 2235, dok ih je prije godinu i pol bilo 3734.

Predsjednica Udruge Hrvatski savez stanara - građana EU Gordana Vojković ocjenjuje pak da tzv. "Bačićev zakon" pogoduje prekupcima te da je suprotan Ustavu i međunarodnim konvencijama.

"Europske rezolucije jasno kažu da nema povratka stanova, već samo obeštećenje. Mi smo tijekom radnog vijeka otplatili 90 posto njihove vrijednosti, a sada nas se iz njih izbacuje", kaže Vojković.

Udruge stanara i umirovljenika upozoravaju također da mnogi najmoprimci imaju više od 70 godina i da ne mogu plaćati tržišne najamnine, te da stanarsko pravo predstavlja imovinsko pravo i da država mora najmoprimcima osigurati pravičnu naknadu.

Država gradi i obnavlja stanove

U Ministarstvu podsjećaju da se u državnom vlasništvu nalazi gotovo 600 stanova koji zahtijevaju obnovu, a planira se izgradnja dodatnih 250 do 300 novih.

Projekti su već pokrenuti u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, s više od 250 stanova namijenjenih zaštićenim najmoprimcima.

Ministar Branko Bačić poručuje da država nastoji održati ravnotežu između prava na vlasništvo i prava na dom te najavljuje daljnju gradnju i obnovu stanova.

"Smatramo da smo našli balans, zakon je prošao test ustavnosti i sada je važno da se provodi", kaže.

Pravobraniteljica: ključno pitanje provedba i rokovi

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u svojem izvješću navodi da su problemi zaštićenih najmoprimaca dio šireg pitanja stanovanja u Hrvatskoj, koje postaje sve nedostupnije zbog visokih cijena i troškova života.

"Godinama ističem važnost pravedne ravnoteže između interesa vlasnika i najmoprimaca, jer su u ovu situaciju došli ne svojom krivnjom, već postupanjima države", kaže.

Naglašava da, iako je Ustavni sud odbacio prijedloge za ocjenu neustavnosti zakona, ostaje otvoreno pitanje njegove provedivosti.

"Zakon ne propisuje rokove unutar kojih država mora postupati i kod njih sada postoji strah hoće li biti provediv zbog nedostatka stanova za najam u vlasništvu za sve zainteresirane zaštićene najmoprimce", upozorava.

Pravobraniteljica ističe da su mnogi zaštićeni najmoprimci osobe starije životne dobi i lošeg zdravstvenog stanja te da bi svaka selidba mogla imati ozbiljne posljedice po njihovo zdravlje i sigurnost.

Između prava, rokova i dostojanstva

Iz udruga, međutim, poručuju da su ponuđene mjere teško primjenjive u praksi jer je broj raspoloživih stanova ograničen, a iznosi isplata preniski u odnosu na tržište.

"Ljudi koji su desetljećima živjeli u istim domovima sada ne znaju kada će i kamo morati preseliti. Za mnoge od njih to nije samo pitanje imovine, nego i dostojanstva", istaknula je Vojković.

Tako se pitanje zaštićenih najmoprimaca, koje traje već desetljećima, i dalje nalazi na razmeđi suprotstavljenih interesa i institucionalnih rješenja.

Dok Ministarstvo ističe da provodi europske presude i da se broj predmeta smanjuje, udruge upozoravaju na nesigurnost i iseljavanja, a pučka pravobraniteljica naglašava da je ključno pitanje učinkovita provedba zakona i dostupnost stanova.

Vlasnici: Konačno oslobođenje stanova

Vlasnici stanova s druge strane okupljeni u udruzi Vlasništvo i posjed smatraju da će tim zakonom "konačno osloboditi svoje stanove od prisilno nametnutih takozvanih 'zaštićenih najmoprimaca'".

"Tragično je da se toj povlaštenoj skupini podilazi na sve moguće načine dok se mi moramo boriti i za elementarno ljudsko pravo kao što je mogućnost iskazivanja slobodne volje", stoji na Facebook stranici te udruge.

Međutim, dodaje se, smjer kojim se sada krenulo je dobar pa se nadamo da će se nakon više od 30 godina ovim zakonom konačno zauvijek izbrisati posljedice komunističkog zločina starog više od 70 godina.