OLUJNO nevrijeme koje je početkom ovoga tjedna zahvatilo Hrvatsku u nekim je dijelovima nanijelo velike štete voćarima. Primjerice, na području Našica petnaestominutno nevrijeme s tučom veličine teniskih loptica mnogim je voćarima uništilo cijelu ovogodišnju proizvodnju.

"Gdje je bio led, malo je reći da su štete 100 posto. Na trajnim nasadima su i 145 posto jer je na velikim dijelovima nasada uništeno i 45 posto rodnog potencijala za sljedeću godinu. Za 15 minuta u krugu od 20 kilometara, sve je uništeno", rekao je za Agroklub Zoran Čorić, predsjednik Udruge voćara i vinogradara iz Našica.

Mraz, suša, tuča i fuzikladij

Osim u dijelovima Slavonije, tuča je nanijela štete voćarima i vinogradarima i u dijelovima Podravine, Međimurja te Sisačko-moslavačke županije. Snažnom nevremenu prethodilo je dugo sušno razdoblje s temperaturama i preko 35 stupnjeva Celzijevih.

Kakvo je stanje u voćnjacima, hoće li zbog stalnih vremenskih nepogoda domaće voće uzmanjkati na tržištu i kakve će biti cijene pitao je N1 Branimira Markotu, predsjednika Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), koji je i sam voćar iz Velike Ludine u Moslavini.

"U rano proljeće imali smo mraz u nekoliko navrata pa su rane sorte, naročito marelice, trešnje i orasi dosta stradale, a posljedica je bilo i po urode krušaka i jabuka. Te biljke oštećene mrazom bile su načete u svojoj fenofazi razvoja, pa kad su došle suše njihova je otpornost bila puno slabija tako da je u jednom dijelu Hrvatske došlo do bolesti fuzikladije ili krastavosti plodova, pogotovo jabuka. Znatan dio jabuka, pogotovo u zapadnoj Slavoniji, zahvatila je ta bolest", kazao je Markota.

Potom su došli mjeseci suše koju su osjetili svi voćari koji ne navodnjavaju svoje voćnjake. A tuča i olujno nevrijeme početkom ovoga tjedna zahvatili su nasade u dijelovima zemlje.

"Situacija nije baš blistava"

"Nemamo informacija da su, osim sporadično, nanesene velike štete. Veliki voćari imaju zaštitu od tuče u voćnjacima. Ovotjedno osvježenje bilo je dobrodošlo da se biljke malo rehabilitiraju od posljedica mraza i suše", kaže Markota.

No posljedice će se osjetiti na ukupnom godišnjem urodu, pogotovo jabuka i krušaka, dodaje.

"Već sada znamo da će jabuka biti manje nego što ih je bilo prošle godine. Za petnaestak dana definitivno ćemo znati procjene uroda, ali već sada je jasno da situacija nije baš blistava", ističe.

Baš kao u slučaju povrćara, o čemu smo nedavno pisali, i vrlo malo voćara navodnjava voćnjake. Markota kaže da se navodnjava tek oko pet posto površina pod voćem.

"Za navodnjavanje su potrebne ogromne količine vode. Tamo gdje im je voda prirodno blizu, kao primjerice u Međimurju, voćari uspijevaju navodnjavati. Drugi bi morali praviti umjetne akumulacije ili bušotine, što je izuzetno zahtjevno i komplicirano."

Mnogima se više ne isplati voćarstvo

Markota ističe kako je u Hrvatskoj u proteklih desetak godina proizvodnja voća smanjena za čak 50 posto, iako su površine pod voćem čak i povećane.

"Okrutna je činjenica da su ljudi sadili neke sorte poput oraha ili lijeske, a 80 posto površina pod orahom i 50 posto pod lijeskom nikada neće roditi. Od ukupnih 40-ak tisuća hektara voćnjaka u Hrvatskoj, površine pod jabukama smanjene su na oko 3.500 hektara. Jabuka, kruška i šljiva zahtijevaju izuzetno velik udio ljudskog rada, dakle ručnu berbu. Osim toga, zbog zelenih politika sve je manje dozvoljenih zaštitnih sredstava, insekticida i fungicida, pa je svake godine sve više nametnika. Primjerice, protiv smrdljivog Martina nema učinkovitog sredstva, a pravi nam strašne probleme. Puno je velikih problema i sve je manje mladih ljudi koji odlučuju saditi voće. A voćarstvo podrazumijeva dugoročne nasade. Kad posadite jabuku, krušku, šljivu ili trešnju vi ste za to vezani 20-30 godina. Nije to kao kod povrćara koji sade zelenu salatu, krastavac, krumpir pa ako im to ne ide, onda posade nešto drugo", objašnjava.

Bavljenje voćarstvom iziskuje velika ulaganja u infrastrukturu - u zaštitu od tuče i mraza, u navodnjavanje i mnogo drugog. "To su ulaganja i preko 100.000 eura po hektaru. Pa čak i ako su poticaji 50 posto, tko će dići kredit i uložiti novac kad poljoprivreda pod vedrim nebom nosi puno rizika i izazova", napominje Markota.