OKO 50 POSTO benzinskih postaja na okupiranom Krimu i u Sevastopolju prestalo je prodavati benzin zbog poremećaja u opskrbi gorivom, izvijestio je ruski provladin medij Kommersant.

Publikacija, pozivajući se na podatke o praćenju 17.000 ruskih benzinskih postaja, navodi da su nestašice zabilježene i u drugim regijama, no situacija je najteža na poluotoku.

Južni federalni okrug, u koji Rusija ubraja i okupirani Krim, bio je među najpogođenijima – više od 220 postaja, odnosno 14,2 posto ukupnog broja, obustavilo je prodaju goriva.

Između 28. srpnja i 22. rujna broj benzinskih postaja koje prodaju gorivo u Rusiji pao je za 2,6 posto, pri čemu su Rostovska oblast, Republika Mari El i Židovska autonomna oblast zabilježile padove i do 14 posto.

Val ukrajinskih napada

Poremećaj je uslijedio nakon vala ukrajinskih napada dronovima na ruske rafinerije u kolovozu, što je opteretilo opskrbu i prisililo Moskvu na smanjenje izvoza.

Prema pisanju Financial Timesa, Ukrajina je od kolovoza 2025. napala najmanje 16 od 38 ruskih rafinerija, što je ruski izvoz dizela spustilo na najnižu razinu od 2020. godine.

Ukrajina je pozvala zapadne saveznike da uvedu dodatne sankcije ruskoj energiji, tvrdeći da bi rezanje prihoda od nafte oslabilo sposobnost Moskve da financira rat.

Europska ovisnost o ruskim energentima

Američki predsjednik Donald Trump više je puta pozvao Europsku uniju da zaustavi uvoz ruske energije, poručujući da će oštrije američke mjere ovisiti o tome hoće li Europa smanjiti svoju ovisnost o Moskvi.

Rusko gospodarstvo i dalje je pod snažnim pritiskom sankcija i ratnih troškova, suočeno s visokom inflacijom, gotovo rekordnim kamatnim stopama i usporavanjem rasta.