VISOKI povjerenik UN-a za ljudska prava, Volker Türk, oštro je osudio američke vojne napade na plovila za koja se sumnja da prevoze drogu na Karibima i Pacifiku, nazvavši ih "izvansudskim ubojstvima" koja krše međunarodno pravo. Prema njegovim riječima, u američkim napadima od početka rujna ubijeno je više od 60 ljudi, piše BBC.

UN: "Napadi su neprihvatljivi"

Türk je napade nazvao "neprihvatljivima" te je u petak pozvao Washington da ih odmah zaustavi i provede brze, neovisne i transparentne istrage. Iako je priznao izazove u borbi protiv trgovine drogom, naglasio je kako okolnosti smrtonosnih napada "ne nalaze opravdanje u međunarodnom pravu".

"Suzbijanje ozbiljnog problema nezakonite trgovine drogom preko međunarodnih granica - kao što je odavno dogovoreno među državama - pitanje je provedbe zakona, regulirano pažljivim ograničenjima smrtonosne sile utvrđenim u međunarodnom pravu ljudskih prava", stoji u njegovoj izjavi.

Prema zakonu, namjerna uporaba smrtonosne sile "dopuštena je samo kao krajnje sredstvo protiv pojedinaca koji predstavljaju neposrednu prijetnju životu". Türk je dodao kako se, na temelju "vrlo oskudnih informacija koje su javno dale američke vlasti, čini da nitko od pojedinaca na ciljanim brodovima nije predstavljao neposrednu prijetnju životima drugih".

Umjesto toga, pozvao je SAD da koristi metode provedbe zakona, poput presretanja brodova i uhićenja osumnjičenih.

Američka administracija brani svoju odluku

S druge strane, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da su napadi nužni kako bi se zaustavio protok droge u SAD te da posjeduje zakonsko ovlaštenje za nastavak bombardiranja brodova u međunarodnim vodama. Ministar obrane Pete Hegseth pojasnio je da se napadi provode na plovila kojima upravljaju skupine za trgovinu drogom koje su SAD proglasile terorističkim organizacijama.

"Zapadna hemisfera više nije sigurno utočište za narko-teroriste koji donose drogu na naše obale kako bi trovali Amerikance", izjavio je Hegseth ovog tjedna.

Većina napada dogodila se uz obalu Južne Amerike na Karibima, gdje je SAD rasporedio vojnike, zrakoplove i pomorska plovila, uključujući i najveći ratni brod na svijetu, USS Gerald R Ford. Istovremeno, u napadima na Pacifiku ovog je tjedna ubijeno najmanje 18 ljudi.

Rastu napetosti u regiji

Vojne akcije izazvale su osude diljem regije i potaknule pitanja o njihovoj zakonitosti. Zabrinutost su izrazili i članovi američkog Kongresa iz redova demokrata i republikanaca, dovodeći u pitanje predsjednikove ovlasti da ih naredi.

Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum poručila je da se njezina vlada "ne slaže s ovim napadima" i zatražila sastanke s američkim veleposlanikom, inzistirajući da se "poštuju svi međunarodni ugovori".

Američke akcije također su pojačale napetosti s Kolumbijom i Venezuelom. Washington je uveo sankcije kolumbijskom predsjedniku Gustavu Petru, optužujući ga da se nije uspio obračunati s trgovinom drogom. Petro je odgovorio da se protiv narkokartela bori "desetljećima".

Trump je optužio i venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura da vodi organizaciju za trgovinu drogom, što Maduro poriče. Venezuelanski državni odvjetnik izjavio je za BBC kako "nema sumnje" da Trump pokušava svrgnuti vladu u Caracasu kako bi se domogao prirodnih resursa zemlje.

SAD je među državama koje ne priznaju Madura kao legitimnog vođu Venezuele nakon izbora 2024. godine, koje su mnogi ocijenili neslobodnima i nepoštenima.