INDEX je jučer prvi pisao kako su od 1. studenog ove godine srčani bolesnici u Bjelovaru i županiji završili u problemu jer je lokalna Hitna pomoć ukinula tzv. STEMI tim, medicinsku ekipu koja je dežurala za pacijente sa srčanim udarom, odnosno infarktom miokarda. Liječnici iz bjelovarske bolnice tu su odluku Zavoda za hitnu medicinu Bjelovarsko-bilogorske županije dočekali sa zgražanjem, tražeći da se utvrdi nečija odgovornost.

Unazađeno zdravstvo u županiji?

Šefica Zavoda Iva Plevnik Žaja poručuje da nitko neće ostati nezbrinut, no liječnici i sami djelatnici hitne pomoći tvrde kako neće unutar tzv. zlatnog sata moći prevesti pacijente sa srčanim udarom do bolnice u Zagrebu. Iako se Plevnik Žaja uzda i u helikoptersku hitnu pomoć, ona na području koje pokriva njezin zavod nije uvijek na raspolaganju, pogotovo ne noću kada medicinski helikopteri nad Bjelovarom i okolicom ne lete.

Liječnici su zaključili da je tim njezinim potezom zdravstvena usluga srčanim bolesnicima na području Bjelovarsko-bilogorske županije vraćena 20 godina unatrag.

Naime, upravo tada je uveden tzv. STEMI program. Za Index je to potvrdio bjelovarsko-bilogorski bivši župan Damir Bajs. On je za odluku o ukidanju dodatnog tima hitne pomoći za pacijente sa srčanim udarom doznao upravo iz našeg upita.

Program spasio stotine života

"Program Modernog zbrinjavanja bolesnika s akutnim infarktom miokarda u BBŽ uveden je 2006. kako bi se smanjila smrtnost od srčanožilnih bolesti, područja u kojem je županija tada, nažalost, bila vodeća u Hrvatskoj.

Program je zamišljen kao nadstandard u odnosu na nacionalne smjernice, s naglaskom na zlatni sat, razdoblje u kojem je šansa za spašavanje života najveća. Uključivao je brzu dijagnostiku te hitan prijevoz mobilnim timovima u Zagreb na koronarnu intervenciju.

Rezultati su bili iznimni: smrtnost među najugroženijim pacijentima smanjena je za 60 posto, a ukupno je zbrinuto 950 pacijenata koji su, zahvaljujući programu, imali znatno manje posljedica poput invaliditeta ili ponovnih infarkta. Zahvaljujem svima koji su bili uključeni u ovaj projekt.

BBŽ je i tada imala značajne troškove pokretanja programa, od kupnje i opremanja vozila hitne pomoći do edukacije liječnika i naknada za rad. No smatrali smo da alternativa ne postoji.

Danas BBŽ ima najveći proračunski minus u Hrvatskoj za prvih šest mjeseci 2025., čak 6,7 milijuna eura. Međutim, ukidanje ovog programa, za što sam doznao tek nakon vašeg upita, predstavlja ogroman korak unatrag u borbi protiv najvećeg ubojice u županiji: srčanožilnih bolesti.

Siguran sam da se uštede mogu i moraju pronaći na drugim mjestima", poručio je Bajs.

Iz ureda novog bjelovarsko-bilogorskog župana Marka Marušića (HDZ) još uvijek nismo dobili odgovor.