HRVATSKA udruga za zaštitu potrošača (HUZP) upozorava građane da ne kupuju lijekove i medicinske pripravke putem interneta.

Sve im se češće javljaju ljudi koji su naručili lijekove u vrijednosti od 100 i više eura, a koji im ili nikada nisu stigli na adresu ili se ispostavilo da su potpuno neodgovarajući za njihove zdravstvene probleme, piše N1.

Opasni lijekovi s crnog tržišta

Iz Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ističu kako u Hrvatskoj do sada nije zabilježena pojava krivotvorenih lijekova u ovlaštenim lancima opskrbe, što uključuje javne i privatne ljekarne, bolničke ljekarne i veledrogerije.

Međutim, na crnom tržištu, koje obuhvaća ilegalni uvoz, neovlaštena prodajna mjesta i internetske oglasnike, situacija je potpuno drugačija.

"Kupnja lijekova na crnom tržištu može biti jako opasna za pacijente jer je u većini slučajeva podrijetlo tih lijekova nepoznato, a njihova kakvoća upitna te je vrlo često riječ o krivotvorenim lijekovima koji mogu ozbiljno ugroziti zdravlje pacijenata", poručili su iz HALMED-a.

U pozadini stoji organizirani kriminal

Krivotvoreni lijekovi su, kako objašnjavaju, lažno označeni kako bi zavarali kupce. Mogu sadržavati ispravne ili pogrešne sastojke, biti bez djelatnih tvari ili ih sadržavati u krivim količinama.

Iza takvih proizvoda u pravilu stoji mreža organiziranog kriminala kojoj je jedini cilj zarada. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u razvijenim se zemljama najviše krivotvore takozvani "lifestyle" lijekovi - oni za liječenje erektilne disfunkcije, pretilosti, kortikosteroidi i slični.

U zemljama u razvoju, nažalost, najviše je krivotvorina lijekova za liječenje po život opasnih bolesti, poput antibiotika, onkoloških i kardiovaskularnih lijekova.

Zarada veća i od prodaje droge

Trgovina krivotvorenim lijekovima posljednjih je godina u ogromnom porastu i danas čini čak 10 posto ukupne globalne trgovine lijekovima. Neki pokazatelji govore da zarada od takvih lijekova višestruko premašuje čak i zaradu od prodaje droge. Zbog toga su i institucije, od policije do regulatornih agencija, pojačale nadzor.

Prošle godine je, primjerice, u Interpolovoj akciji Pangea XVII, u koju je bilo uključeno 90 zemalja, uhićeno 769 osoba i razbijeno 123 kriminalne skupine, a zaplijenjeno je više od 50 milijuna doza ilegalnih lijekova vrijednih 65 milijuna dolara.

Laktoza umjesto djelatne tvari

Lažni lijekovi često uopće ne sadrže djelatnu tvar, već samo laktozu, pa nemaju nikakav učinak. "Pacijent je uvjeren da uzima terapiju, a zapravo se uopće ne liječi i njegova bolest može napredovati te čak dovesti i do smrtnog ishoda", upozoravaju iz HALMED-a.

Podsjećaju i na tragične slučajeve od 1990. do 1998. u Nigeriji, Indiji i na Haitiju, gdje je umrlo oko 190 djece zbog krivotvorenih sirupa za kašalj u kojima se umjesto pomoćne tvari nalazio antifriz.

Polovica lijekova na internetu je lažna

Procjenjuje se da je oko 50 posto lijekova koji se prodaju putem interneta krivotvoreno. Prodaja lijekova na daljinu u Hrvatskoj je regulirana Zakonom o lijekovima i predviđa isključivo prodaju bezreceptnih lijekova putem ovlaštenih e-ljekarni koje nose jedinstvenu EU oznaku sigurne ljekarne.

Ipak, u HALMED-u potvrđuju da u Hrvatskoj trenutačno nema nijedne ovlaštene internetske ljekarne jer nisu zaprimili nijedan zahtjev za takvu djelatnost. Čak i da postoje, važno je naglasiti da se lijekovi koji se izdaju na recept ne smiju naručivati putem interneta.

Najviše lažnih lijekova za impotenciju

Od krivotvorenih lijekova koje su djelatnici MUP-a i Carine dosad zaplijenili u Hrvatskoj, najčešće se radilo o lijekovima za liječenje erektilne disfunkcije, uglavnom porijeklom iz Indije, Kine i Sirije.

"Krivotvoreni lijekovi putuju najčešće poštom, osobito ako je riječ o manjim količinama, dok se veće količine transportiraju cestovnim, zračnim i morskim putem", ističu u HALMED-u. Ako građani posumnjaju da koriste krivotvoreni lijek, mogu o tome obavijestiti HALMED putem elektroničke pošte na adresu krivotvorine@halmed.hr.