SVI AMERIČKI predsjednici u posljednjih 50 godina, dakle od Jimmyja Cartera nadalje, svoje su investicije na burzama preusmjeravali u državne obveznice ili slijepi povjerenički fond (blind trust), u kojem vlasnik nema ni uvid ni utjecaj na upravljanje imovinom. Činili su to kako bi izbjegli i najmanju natruhu sukoba interesa između svoje dužnosti i svojeg osobnog financijskog probitka.

Donald Trump prekinuo je ovu tradiciju već u prvom mandatu, a u drugom je otpustio sve kočnice i aktivno se bogati kroz investicije u poslovne sektore na koje izravno utječe odlukama svoje administracije. Kako je nedavno pisao Financial Times, posebno se to odnosi na tokene i kriptovalute, na kojima je Trumpova obitelj u posljednjih 12 mjeseci, otkako je pobijedio na izborima, zaradila više od milijardu dolara.

Nema zakonske obveze da prekine poslovanje

Treba reći da ne postoji zakonska obveza američkog predsjednika da potpuno ignorira svoje poslovne interese i prekine poslovanje dok je na vlasti. Predsjednik je čak izuzet od kaznenih odredbi o sukobu interesa koje inače vrijede za savezne dužnosnike. No od njega se očekuje da u skladu s dobrom praksom i tradicijom za mandata bude predsjednik, a ne biznismen.

Za razliku od svojih prethodnika u Bijeloj kući, koji u pravilu nisu profitirali tijekom mandata, Trump je značajno povećao svoje bogatstvo, financijski pomogao svojoj obitelji, a ni njegovi prijatelji i suradnici nisu prošli loše.

Iako medijska služba Bijele kuće tvrdi da ne postoji sukob interesa i da "predsjednik sve radi u korist svoje zemlje i njezinih ljudi", kritičari tvrde da Trumpovi poslovni potezi nemaju presedana u modernoj američkoj povijesti.

Tijekom 2024. godine Trump je zaradio milijune prodajući brendirane biblije, tenisice, parfeme, knjige i monografije posvećene njegovu prvom mandatu, pa čak i memorabiliju sa svojom pritvorskom fotografijom, koja je snimljena 2023. godine u Atlanti za vrijeme sudskog postupka za izborne manipulacije.

Biznis vode Trumpovi sinovi

Međutim, sve su to relativno skromni iznosi u odnosu na Trumpove prihode od digitalne imovine i kriptovaluta. Radi se o digitalnim karticama za trgovanje, memecoinima čija se vrijednost temelji isključivo na špekulacijama, stablecoinu vezanom za američki dolar USD1, tokenima i decentraliziranoj financijskoj platformi pod nazivom World Liberty Financial (WFL), koju su osnovali Trumpovi sinovi Don Jr. i Eric te sinovi njegova posebnog mirovnog izaslanika Stevea Witkoffa.

Financial Times je izračunao da je token WLFI donio 550 milijuna dolara, memecoin $TRUMP oko 362 milijuna dolara, coin $MELANIA 65 milijuna dolara, a USD1 42 milijuna dolara. Spomenuti iznosi predstavljaju dobit, a ukupni prihod mjeri se u više milijardi dolara. Primjerice, ukupno je prodano stablecoina USD1 u vrijednosti od 2,7 milijarde dolara.

Trump Media & Technology Group, tvrtka koja posjeduje platformu Truth Social i u kojoj američki predsjednik ima 53-postotni udio, izgubila je 401 milijun dolara prošle godine prije nego što se 2025. prebacila na kriptovalute. Od tada je generirala više od tri milijarde dolara prihoda. Tako Trumpov udio u Trump Media & Technology Groupu sada vrijedi 1,9 milijardi dolara.

Između dva predsjednička mandata Trump nije bio zagovornik kriptovaluta i digitalne imovine općenito. Govorio je da kriptovalute nemaju pokrića i bitcoin je nazivao prevarom. Čak je izjavio da su kriptovalute "neameričke" jer konkuriraju dolaru.

A onda je tijekom predsjedničke kampanje 2024. promijenio mišljenje, objašnjavajući da su njegove kompanije iz političkih razloga ostale bez potpore komercijalnih banaka i da se morao okrenuti kriptoindustriji.

Čim se vratio u Bijelu kuću, počeo je promovirati kriptovalute. Olabavio je regulaciju ovog sektora i potpisao uredbu kojom se Amerikancima omogućava da mirovinsku štednju u određenom postotku ulažu u kriptovalute.

Ublažena pravila pogodovala su kriptovalutama

Istodobno su ublažena pravila koja su ograničavala ulazak velikih banaka u kripto-poslovanje. Kripto-tržišta su odmah reagirala, investitori su to jedva dočekali i vrijednost bitcoina, zajedno s nizom drugih tokena, porasla je na rekordne razine.

Istovremeno su Trumpove obiteljske tvrtke kupile bitcoin i druge tokene te pokrenule brojne pothvate kako bi iskoristile rastuće cijene. I nisu skrivale da se radi o biznisima bliskim Trumpu, što je ostavljalo prostora za sumnju u korupciju i narušilo povjerenje u predsjedničku instituciju. Sve se to događalo pred očima javnosti, uz tek ponešto protesta iz Demokratske stranke.

Postalo je jasno da se američki predsjednik uopće ne suzdržava utjecati na tržište, odnosno poticati ulaganje u proizvod izravno povezan s njegovom izvršnom dužnosti. Iako je Eric Trump obećao da će između obiteljskog poslovanja i predsjedničke dužnosti postojati "visoki zid", kako piše Financial Times, Trumpovi sinovi posve otvoreno koriste očevu poziciju čak i u inozemstvu, putujući na konferencije po cijelom svijetu i zagovarajući prednosti kriptovaluta i tražeći investitore.

Nije trebalo puno da strani ulagači, institucije vezane za strane države, pa čak i osobe protiv kojih američke vlasti vode istrage, prepoznaju priliku za zaradu i za približavanje najmoćnijem čovjeku svijeta, u čijim odlukama taština i osobni interes često igraju važnu ulogu.

Bit će bitno bogatiji na kraju mandata

U tom smislu su Trumpovi potezi potencijalno i dosta labavo u suprotnosti i sa zakonima. Naime, ustavna klauzula o stranim naknadama kaže da nitko na saveznoj dužnosti, što se odnosi i na predsjednika, bez suglasnosti Kongresa ne smije prihvatiti "bilo kakav dar, naknadu, dužnost ili titulu od strane države".

U ovom trenutku, dakako, ne postoje ni politička volja ni politička većina koja bi američkog predsjednika u očiglednom sukobu interesa natjerala da prestane profitirati od svoje dužnosti. Nema nikakve sumnje da će Trump, za razliku od svojih prethodnika u posljednjih pola stoljeća, na kraju drugog mandata biti bitno bogatiji nego na početku.