AMERIČKI predsjednik Donald Trump dao je Rusiji rok od 50 dana da pristane na prekid vatre u Ukrajini. Već idućeg dana iz Moskve je stigao odgovor da se rat nastavlja do ispunjenja uvjeta koje je postavio ruski predsjednik Vladimir Putin. Nakon svojevrsnog "ultimatuma" od strane SAD-a, Kina je poručila da će pružiti dodatnu podršku Moskvi.

Sustav Patriot

Reakcije na sve te objave i povećanje napetosti ne stišavaju se. No ono što je potrebno sagledati jest pozadina ovakve retorike koja se pojačala posljednjih dana. Osim što je poslao "ultimatum" Kremlju, predsjednik Trump je kao vojnu pomoć Ukrajini spomenuo samo slanje sustava Patriot koji bi uskoro trebali doći u Ukrajinu.

Govorilo se o 17 Patriota, ali baterija Patriota vrlo je skupa – kompletna postava s lanserima, radarima i presretačima košta više od milijardu dolara, što njegovu upotrebu protiv jeftinih ruskih dronova, čija cijena može biti i svega 50.000 dolara, čini problematičnom – posebice kada Rusija u posljednjim napadima šalje stotine dronova svake noći.

Vrlo vjerojatno će Ukrajina dobiti tek nekoliko baterija ovog sustava protuzračne obrane, što je u biti potvrdio i sam predsjednik Zelenski u svom večernjem obraćanju. Prošli tjedan tijekom konferencije u Rimu ukrajinski predsjednik je spomenuo da je Njemačka spremna platiti dva Patriota za Ukrajinu, a Norveška jedan. Iz toga se može zaključiti da se upravo radi o tom broju.

Osim toga, američki predsjednik nije isključio i slanje druge vrste oružja Ukrajini, ali nije specificirao koje. Jedino se mogu potvrđenima smatrati spomenute tri baterije Patriot sustava i to s nepoznatim datumom isporuke.

Američki mediji

Mediji koji su dosad kritizirali američkog predsjednika zbog "labavog" stava prema Rusiji pišu da će se isporuka oružja proširiti na vrijednost od oko deset milijardi dolara.

Vjerojatno će uključivati ATACMS-e, s pravom udara na ciljeve na teritoriju Ruske Federacije. Uz to, piše se o dostavljanju projektila Tomahawk koji bi po svojim specifikacijama mogli dosegnuti i Moskvu. No ništa od toga nije službeno potvrđeno. Uz to, još nije jasno koristi li Bijela kuća medije kako bi prikazala američkog predsjednika kao osobu koja sad zauzima "tvrđi" stav prema Kremlju.

Daje li Trump prednost Moskvi?

Drugi narativ, paralelno s "insajderskim" informacijama o slanju oružja Ukrajini i postavljanju ultimatuma Moskvi, jest taj da ovime zapravo predsjednik Trump daje "prednost" Moskvi. List Politico smatra da je, unatoč obećanjima o oružju, Washington uvjeren u pobjedu Rusije u ratu. Izjave američkog predsjednika su uglavnom reakcija na ravnodušnost ruskog predsjednika na pokušaje sklapanja mirovnog sporazuma.

U tom narativu predsjednik Trump daje Moskvi rok od 50 dana da ostvari stratešku prednost. U tom periodu Moskva može se dodatno vojno zbližiti s Kinom i Sjevernom Korejom, a time dodatno stvoriti pritisak na Europu. Iz izjava predsjednika Trumpa već se može uočiti obrazac njegovog ponašanja koji uključuje zvučne izjave nakon čega u pravilu ne slijedi odlučna akcija.

Trump je zaprijetio brutalnim carinama, ali Senat mu je to oružje poništio

Zasad, prema pisanjima američkih medija, malo tko vjeruje da bi predsjednik Trump mogao nametnuti dodatne carine ruskim poduzećima jer bi to SAD gotovo sigurno dovelo do novog sukoba s Pekingom. Opseg međusobne trgovine Rusije i Kine je gotovo 250 milijardi dolara godišnje, u čemu velik udio ima trgovina naftom. Oštro smanjenje ruskog izvoza energije dovelo bi do porasta globalnih cijena nafte, što bi dodatno naštetilo i američkim potrošačima.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da se "odlučno protivi svim nezakonitim jednostranim sankcijama" od strane SAD-a kojima je američki predsjednik zaprijetio Kremlju ako ne pristane na prekid vatre. Usput, američki Senat jučer je objavio da se prijedlog zakona o 500% carinskim tarifama uklanja iz razmatranja.

Dakle, nakon izjave američkog predsjednika, glavni alat koji je služio za "plašenje" Rusije, Kine, ali i Europe u biti je poništen. Doduše, i dalje ostaje mogućnost da predsjednik Trump nametne carine bez ikakvih novih zakona, ali je ovaj slijed događaja svakako znakovit.

Slanje oružja

Ono što je vidljivo jesu različite reakcije u krugu pristalica američkog predsjednika. Neki ga javno kritiziraju zbog sudjelovanja u bombardiranju Irana te odnosa prema još nekim unutarnjopolitičkim pitanjima. Što se Ukrajine tiče, najviše se kritizira predsjednika zbog toga što je ukrajinskog predsjednika iz statusa "nezahvalnika" promovirao u status "hrabrog vođe". Iako je SAD razvio model kojim izbjegava slati vojnu i financijsku pomoć Ukrajini, već to čini tako što prodaje oružje Europi koja ga zatim šalje u Ukrajinu, kritike i dalje "vise u zraku".

Ono što ide u prilog američkom predsjedniku jest politika koja je u skladu s njegovom krilaticom "Amerika na prvom mjestu". Naoružavanje Ukrajine, iako je i dalje aktualno, zapravo plaća Europa, a ne SAD. Europski čelnici su zadovoljili Trumpove zahtjeve tako što su potrošili milijarde dolara na vlastitu kolektivnu obranu, a uz to kupuju oružje za Ukrajinu.

Rusija kaže da su oni spremni na sankcije

Što se Rusije tiče, ministar Lavrov je rekao da je Rusija spremna na novi paket sankcija i carina ukoliko do toga dođe, ali da neće doći do prestanka rata dok se ne ostvare ciljevi.

Glasnogovornik predsjednika Peskov bio je nešto umjerenijeg stava, odnosno nije izašao s nekom snažnom izjavom, već je spomenuo da je potrebna analiza onoga što je rečeno u Washingtonu. No vrlo je izvjesno da će se Rusija "oglušiti" na izjave predsjednika Trumpa, odnosno da neće ni burno reagirati na te izjave, ali da neće ići u smjeru ispunjenja zahtjeva.

Ključna je stvar što je Kremlj uvjeren da rusko gospodarstvo može izdržati ovakav tempo ratovanja još barem dvije godine. Osim toga, Kremlj ne vjeruje da itko ne pregovara ozbiljno s Rusijom, odnosno da se ne razumiju zahtjevi Ruske Federacije, čak ni nakon što je američki predsjednik poslao posebnog izaslanika Witkoffa koji je trebao raspraviti s ruskim dužnosnicima o temeljima mira.

Trump je dao Putinu priliku da povede planiranu ofenzivu

Iako su riječi predsjednika Trumpa jako odzvonile i u Kijevu, veće euforije nema. Čak štoviše, neki su dužnosnici, poput gradonačelnika Kijeva, javno kritizirali Trumpovih "50 dana", govoreći kako će u tom periodu poginuti veliki broj ljudi i biti uništen još jedan dio Ukrajine.

Smatra se kako se SAD nada da bi Rusija mogla sama se u nekom trenutku odlučiti za prekid rata. Sve u svemu, unutar Ukrajine se riječi predsjednika Trumpa doživljavaju kao nastavak "mlake" politike prema Kremlju, a nikako ne korak u dodatnu eskalaciju.

Dodatno, tome u prilog idu i medijski izvještaji da je predsjednik Putin tijekom proteklog razgovora s američkim kolegom najavio svoju namjeru da provede veliku ofenzivu u roku od 60 dana. Tako da se Trumpov rok od 50 dana više ili manje uklapa u taj plan. Pojednostavljeno, Washington daje Moskvi priliku da provede planiranu ofenzivu u narednim danima.

Uzme li se u obzir da najavljena vojna pomoć još nije stigla, a ni ne zna se kad bi trebala stići, Rusija s takvim "doprinosom" od strane SAD-a može do jeseni zauzeti nove teritorije i nakon toga krenuti u dogovor, prvenstveno sa SAD-om.

U tom dogovoru Kremlj bi svakako računao na neke ustupke od strane Washingtona, čak se vjeruje, više nego što je bilo nuđeno u proljeće. Međutim, to ovisi o uspješnosti operacija na terenu, odnosno o tome hoće li ruska vojska napraviti neke značajnije pomake, što zasad nije izvjesno.

Pritisak

Ono što ipak ostaje nakon izjava američkog predsjednika jest da u svakom slučaju raste određeni pritisak na Rusiju. Koliko god predsjednik Trump lako daje velike i bombastične izjave, činjenica jest da sve češće i sve više kritizira rusko vodstvo.

Vraćajući se unazad na početak njegovog mandata, vrlo je biranim riječima govorio o predsjedniku Putinu, a predsjednik Zelenski je bio taj koji je bio "rešetan" kritikama od strane američkog predsjednika, ali i dobrog dijela njegove administracije.

To je u svakom slučaju određen zaokret u američkoj politici i izvođenje Moskve na "čistac". Nemoguće je predvidjeti koji bi mogao biti idući potez koji bi SAD mogao povući, ali jasno je da je tamošnja javnost ovime donekle pripremljena na dodatno zaoštravanje politike prema Moskvi, što bi moglo rezultirati, recimo, dodatnim sankcijama prema Moskvi, koje su, za razliku od europskih, značajnije utjecale na rusko gospodarstvo.

Nove sankcije ili uvođenje carina od strane SAD-a moglo bi dovesti do naglog pada izvoznih prihoda Moskve i moglo bi imati ozbiljne posljedice za rusko gospodarstvo. I koliko god Rusija ima određenih mogućnosti da zaobiđe sankcije, strateški bi to postao veliki problem.

Međutim, rizici za SAD su isto veliki, pogotovo kada se radi o cijeni nafte. U slučaju novih sankcija rast cijene nafte je neminovan, a vrlo vjerojatno bi time započeo novi trgovinski rat s Pekingom kao glavnim oponentom. Ipak, nije poznato koliko je Kina spremna na takav scenarij, niti razmatra li SAD ozbiljno takav potez.