ODLUKA predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da bombardira tri iranska nuklearna postrojenja, bez presedana je i dodatno je pojačala strahove od širenja sukoba na Bliskom istoku.

Pridruživši se Izraelu u najvećoj vojnoj akciji Zapada protiv Islamske Republike od Iranske revolucije 1979., svijet sada s napetošću iščekuje odgovor Irana.

Prema procjenama analitičara, jedan od načina na koji bi Iran mogao uzvratiti jest zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključne pomorske rute kroz koju svakodnevno prolazi više od petine svjetske nafte (oko 20 milijuna barela) te velik dio ukapljenog plina.

Iran je i ranije prijetio zatvaranjem tog tjesnaca, što bi imalo ozbiljne posljedice za globalnu trgovinu i cijene nafte, no dosad nikad nije realizirao takvu prijetnju.

Što je Hormuški tjesnac?

Hormuški tjesnac jedan je od najvažnijih naftnih koridora na svijetu i ima iznimno geostrateško značenje. Svjetsko gospodarstvo uvelike ovisi o protoku nafte tim putem.

Tjesnac se nalazi između Omana i Irana, povezuje Perzijski zaljev na sjeveru s Omanskim zaljevom na jugu i Arapskim morem. Na najužem dijelu širok je samo 33 kilometra, a sam brodski plovni put iznosi svega 3 kilometra.

Zašto je toliko važan?

Kroz Hormuški tjesnac prolazi oko 20 % ukupne svjetske potrošnje nafte. Prema podacima analitičke tvrtke Vortexa, između početka 2022. i prošlog mjeseca tjesnacem je dnevno protjecalo između 17,8 i 20,8 milijuna barela sirove nafte, kondenzata i goriva.

Članice OPEC-a (Saudijska Arabija, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Irak) većinu svoje sirove nafte izvoze upravo tim pravcem, uglavnom prema azijskim tržištima.

Za sigurnost pomorske trgovine u tom području zadužena je Peta flota američke mornarice, sa sjedištem u Bahreinu.

Što bi se dogodilo da ga Iran zatvori?

Zatvaranje tjesnaca bio bi način da se Trumpu nanese izravna šteta, jer bi izazvalo nagli skok cijena nafte i val inflacije, kako u SAD-u tako i globalno.

No, takav potez bio bi i ozbiljan čin ekonomske samodestrukcije za Iran. I iranska nafta izlazi na svjetsko tržište kroz isti prolaz, pa bi zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo izazvati intervenciju arapskih zaljevskih država, koje su već oštro kritizirale izraelski napad i mogle bi krenuti u obranu vlastitih interesa.

Osobito bi bila pogođena Kina, druga najveća svjetska ekonomija, koja kupuje gotovo 90 % iranskog izvoza nafte, unatoč međunarodnim sankcijama.

Američki državni tajnik Marco Rubio pozvao je Peking da izvrši pritisak na Teheran: "Pozivam kinesku vladu da ih kontaktira jer snažno ovise o Hormuškom tjesnacu za svoju naftu. Ako to učine, to će biti još jedna strašna pogreška. Za njih bi to bio ekonomski samoubojstveni potez", rekao je za Fox News.

Već se pojavljuju izvješća da su neki supertankeri nakon američkih zračnih napada promijenili kurs unutar strateškog tjesnaca.

Što Iran kaže o Hormuškom tjesnacu?

Iranska državna televizija Press TV objavila je tijekom vikenda da je iranski parlament usvojio mjeru o zatvaranju Hormuškog tjesnaca, no konačna odluka ovisi o državnom vrhu.

Iranski ministar vanjskih poslova Seyed Abbas Araghchi u nedjelju je nagovijestio da bi odgovor Teherana mogao biti dugotrajan, rekavši da će Trumpova odluka o bombardiranju Irana "imati trajne posljedice".

U svom prvom javnom istupu nakon što su se SAD priključile izraelskom ratu protiv Irana, iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei poručio je da je Izrael napravio ozbiljnu pogrešku i da mora biti kažnjen, no nije izravno spomenuo Hormuški tjesnac.