NIJE poznato hoće li doći do rušenja nebodera Vjesnik, koji je izgorio u velikom požaru u ponedjeljak navečer. No, čini se da je to najizglednija opcija zbog razmjera uništenja.

Bačićeve kontradiktorne izjave, državni  tajnik konkretniji

Kontradiktorne izjave dao je ministar graditeljstva Branko Bačić koji je prvo poručio da se potpuno izgorjeli Vjesnikov neboder ne može obnavljati, no samo nekoliko sati kasnije, na konferenciji za medije u Saboru, rekao je suprotno - da će se u obnovu krenuti odmah ako struka procijeni da je to moguće.

Galerija

Konkretniji je bio državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir koji je za Media servis rekao da je vrijeme "pregazilo" građevine poput Vjesnikova nebodera. On najjasnije poručuje da rušenje smatra najboljim rješenjem.

"Ne treba biti sentimentalno vezan za nešto što je prošlo vrijeme, što su svi mogući faktori iskoristivosti potrošeni. Vrijeme je pregazilo takve građevine", rekao je, dodavši da je njegov osobni stav da neboder Vjesnika treba srušiti: "Moj osobni stav za takve građevine... da naprosto treba srušiti".

Anušić: Zgrada Vjesnika je gotova priča

Ministar obrane Ivan Anušić gostovao je u emisiji Hrvatskog radija i upozorio da je Vjesnikov neboder godinama bio zapušten i neodržavan te da se sada vidljivo naplaćuju godine zanemarivanja.

"Ako je cijela zgrada gorjela, a jest, teško će se moći obnoviti. Mislim da je za zgradu Vjesnika sada gotova priča", poručio je.

Što ako se impozantni neboder bude morao rušiti?

Konačne odluke o sudbini nebodera Vjesnik još nema, a niti procjene statičara nisu dovršene. Ulazak u zgradu ograničen je zbog sigurnosnih razloga dok se ne obavi detaljna analiza stanja konstrukcije.

U idućim danima provodit će se kontinuirano praćenje stanja stupova, greda i drugih nosivih elemenata kako bi se utvrdilo šire li se pukotine i dolazi li do dodatnih deformacija. 

O struci će ovisiti hoće li se zgrada rušiti. No što ako do toga dođe? Riječ je o impozantnom neboderu smještenom uz jedno od najprometnijih gradskih križanja, koji je okružen brojnim stambenim i poslovnim objektima.

Kontrolirano rušenje takvih objekata obično se izvodi tako da se građevina sruši prema unutra, kako bi se minimalizirao rizik za okolinu.

No ključno je razumjeti što će rušenje značiti za prometnu situaciju u gradu, koliko će trajati ne samo sam čin rušenja nego i pripremni radovi, hoće li tijekom procesa biti sirena upozorenja te kakve će mjere biti poduzete vezano uz sigurnost i mogućnosti evakuacije stanovnika i korisnika okolnih zgrada.

Za dimnjake na ciglani trebalo je 35 kg eksploziva

Iako su situacije različite, iskustva s rušenjem dimnjaka ciglane na Črnomercu pokazuju koliko precizna koordinacija, sigurnosne mjere i prometne regulacije mogu biti izazovne u sredinama poput Zagreba.

Ovaj dimnjak srušen je u veljači 2021. zbog potresnih oštećenja nosive konstrukcije. Sve skupa bilo je gotovo u svega dvadesetak sekundi, ali pripreme, regulacije i sigurnosne mjere trajale su dvadesetak dana, koliko vidimo u medijskim izvještajima. Rušenje je izvedeno bez incidenata uz nadzor zaštitara, policije i vatrogasaca.

Rušenje je izvedeno metodom miniranja s rotacijom, pri čemu su se oba dimnjaka planirano srušila prema sjeverozapadu, smjeru odabranom kako bi se izbjegla oštećenja okolnih objekata. Oko 35 kg eksploziva postavljeno je na 6 do 8 metara visine dimnjaka, stoji u izvještajima.

Zabranjen promet, oglašavale se sirene...

Za potrebe sigurnog izvođenja radova uspostavljena je potpuna zabrana prometa i pješačkog kretanja u velikom krugu oko ciglane, što je uzrokovalo zaustavljanje prometa na nekoliko značajnih gradskih prometnica, uključujući dijelove Ilice, Črnomerca, Kustošijanske i okolnih ulica.

Tijekom rušenja oglasile su se sirene upozorenja u nekoliko navrata, a građanima su upućene upute da zatvaraju prozore i ostanu unutar objekata zbog prašine i mogućeg pucanja stakala. Ulice su bile blokirane, a promet je preusmjeravan na alternativne pravce, zbog čega su nastale i značajne gužve.

Projektant Dobrilović: Imate dvije metode

Prof. dr. sc. Mario Dobrilović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, koji je kao projektant sudjelovao u rušenju dimnjaka Ciglane na Črnomercu te minerskog dijela skidanja tornja Katedrale, jedan je od stručnjaka u Hrvatskoj s neposrednim iskustvom u planiranju ovakvih zahvata.

Upravo zato pitali smo ga što bi, u teorijskom smislu, značilo rušenje Vjesnikova nebodera te kako bi takav postupak izgledao u praksi, osobito imajući u vidu njegovu visinu, lokaciju i gusto izgrađeno okruženje.

"Imate dvije metode. Jedna je strojno rušenje, koje ima razne podmetode, npr. rušenje s razine terena, uz dugačke alate na bagerima ili razgradnjom odozgor prema dolje. To može trajati mjesecima i kontinuirano djeluje na okolinu, a tu postoji opasnost nekontroliranog rušenja ako se projekt dobro ne planira i izvodi.

Druga metoda je specijalno miniranje, odnosno, eksploziv. To se izvodi na dva načina. Jedno je rotacija, drugo urušavanje u tlocrt. Visoke zgrade se ruše eksplozivom. Ako stvari dobro projektirate, imate bolju kontrolu pozicije pada, a cijela priča traje u sekundama. Ovakve zgrade poput Vjesnikova nebodera nisu prilično komplicirane", rekao je.

"Rušenje eksplozivom je nepravedno mistificirano"

Dodaje da količine eksploziva koje bi se ugradile nisu velike.

"I to zato jer faktički koristite zakon o gravitaciji te se koristi kinetička energija udara mase. Utjecaj na okolinu je minimalan. Rušenje eksplozivom je nepravedno mistificirano i smatra se opasnim, ali ustvari, ako radite kako treba, nema većeg utjecaja na okolinu. Rušenje eksplozijom je višestruko jeftinije od strojnog", rekao je.

Pitamo ga je li to onda bolji način u ovom slučaju.

"Ipak je prerano za reći, ovisi o situaciji koja se još ne zna najbolje. Ali tu utječu i druge domene, od investitora, tj. vlasnika, okoline, psihološkog faktora...", nabrojio je.

"Mjere sigurnosti morate imate, to je određeno i zakonom"

Odgovorio je na pitanje možemo li očekivati sve mjere sigurnosti poput zatvaranja prometa, sirena, velikog osiguranja...

"Morate poduzeti niz mjera sigurnosti. Svaka upotreba eksploziva i miniranja u naseljenom području sa sobom nosi pravila. Imamo i Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja koji definira pravila kako se miniranje izvodi.

Regulacija prometa mora biti prisutna, isto kao i sirene koje označavaju pripreme, početak i kraj miniranja. Psihološki efekt je zanimljiv jer se tu okupi dosta znatiželjnika i potrebne su sigurnosne mjere i postavljanje zaštite. No samo vrijeme utjecaja na okolinu je doista kratko", rekao je Dobrilović.