KADA je glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) upitao Iran što se događa duboko ispod planine Kolang Gaz Lā, odgovor je bio kratak i jasan: "To se vas ne tiče."

Pitanje Rafaela Grossija sada je još bitnije nakon što su ključna iranska postrojenja za obogaćivanje urana u Fordou i Natanzu bila mete američkih stealth bombardera B-2 naoružanih bombama za probijanje bunkera od 13.600 kg, u napadu za koji je Donald Trump tvrdio da je "uništio" iranski nuklearni program, piše britanski Telegraph.

>>Razvoj događaja pratite na Indexu

Prije napada ispred Fordoa viđeno je 16 kamiona, a stručnjak za iranski nuklearni program rekao je za Telegraph da je režim premjestio veći dio svog visoko obogaćenog urana na tajnu lokaciju prije nego što je SAD uspio bombardirati postrojenja.

"Teheran ima centrifuge sposobne za proizvodnju urana razine potrebne za nuklearnu bombu"

"Teheran skriva lokacije sa stotinama, ako ne i tisućama naprednih centrifuga sposobnih za proizvodnju urana razine potrebne za nuklearnu bombu", rekla je Sima Shine, koja je 30 godina radila u izraelskoj vojnoj obavještajnoj zajednici.

Planina Kolang Gaz Lā, poznata i kao planina Pijuk, odnosno na engleskom Pickaxe, mogla bi biti savršeno skrovište. Prostrani kompleks na planini nalazi se 145 km južno od Fordoa te samo nekoliko minuta od nuklearnog postrojenja Natanz u središnjoj pokrajini Isfahanu. Objekt, koji je još uvijek u izgradnji, posljednje četiri godine ojačavan je i potajno proširen.

"Kako je očito da se tamo odvijaju brojne i važne aktivnosti vezane uz program, pitamo ih: 'Čemu to služi?' A oni nam odgovaraju: 'To vas se ne tiče'", rekao je Grossi u travnju.

"Moramo spriječiti Iran da krene tim putem"

Dodao je da se "ne može isključiti" da bi tuneli mogli služiti za skladištenje neprijavljenog materijala. U ponedjeljak je pozvao da se inspektorima dopusti posjet iranskim nuklearnim postrojenjima kako bi se evidentiralo zalihe visoko obogaćenog urana.

Jučer je francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio da se rizik da Iran potajno obogaćuje uran udvostručio. Postoji strah da bi Iran mogao iskoristiti krhki prekid vatre s Izraelom, koji je postigao Donald Trump, upravo za to - i izgraditi nuklearnu bombu. "Rizik je doista povećan onim što se nedavno dogodilo", rekao je Macron novinarima i dodao: "Moramo spriječiti Iran da krene tim putem."

Analitičari upozoravaju da Iran možda povećava proizvodnju obogaćenog urana na planini Kolang Gaz Lā. "Ključno pitanje je hoće li Iran ili je možda već premjestio fisijski materijal na tu ili neku drugu nepoznatu lokaciju", rekao je za Financial Times Ben Taleblu iz Zaklade za obranu demokracija.

Ultrasigurni objekt tajno proširen novim utvrdama

Nakon razarajućih napada iranski rezervni plan možda leži u ovom ultrasigurnom objektu za koji satelitske snimke pokazuju da je tajno proširen novim utvrdama oko onoga što izgleda kao postrojenje za obogaćivanje urana.

Iako je Fordo bio opisan kao "dragulj u kruni" iranskog programa za obogaćivanje urana, veličina i dubina planine Pijuk sugeriraju da se tamo nalaze postrojenja sa značajnim kapacitetom obogaćivanja koja bi mogla parirati ili nadmašiti oštećenu podzemnu tvornicu.

Fordo ima dva ulaza u tunele, ali Kolang Gaz Lā ima najmanje četiri - dva na istočnoj strani planine i dva na zapadnoj. Još važnije, njezine podzemne komore sežu dublje - potencijalno više od 100 metara ispod površine, u usporedbi s Fordoovih 60-90 metara dubine.

"Kompleks seže znatno dublje pod zemlju nego obrambeni sustav Fordoa"

Stručnjaci vjeruju da veličina projekta znači da bi Iran mogao koristiti objekt ne samo za izgradnju centrifuga već i za obogaćivanje urana. Ove centrifuge, postavljene u velikim skupinama, vrte plin urana kako bi povećale njegovu koncentraciju.

Prema izvješću IAEA-e od 17. svibnja, Iran je prikupio 408,6 kg urana obogaćenog do 60 posto. To je povećanje od 133,8 kg u odnosu na posljednje izvješće agencije iz veljače. Kūh-e Kolang Gaz Lā uzdiže se na 1608 metara nadmorske visine, više nego 50 posto više od planine od 960 metara na kojoj se nalazi Fordo.

Veća visina pruža poboljšanu zaštitu i potencijalno veće podzemne komore za nuklearne operacije. Analitičari procjenjuju dubinu objekta uspoređujući visine planina s visinama ulaza u tunele. Čini se da kompleks seže znatno dublje pod zemlju nego obrambeni sustav Fordoa.

"Nuklearno postrojenje koje bi čak i američko ratno zrakoplovstvo teško uništilo"

Dublja konstrukcija značajno smanjuje učinkovitost bombi za probijanje bunkera, dizajniranih za uništavanje podzemnih objekata. Za ciljanje podzemnih lokacija poput Fordoa SAD je razvio bombu GBU-57, koja može probiti najmanje 60 metara zemlje prije eksplozije. Čak bi i masivne bombe od 13.600 kg korištene protiv Fordoa mogle imati problema s dostizanjem ciljeva skrivenih ispod planine Pijuk.

"Podzemni kompleks Kolang Gaz Lā namijenjen je tome da klerikalnom režimu pruži nuklearno postrojenje koje bi čak i američko ratno zrakoplovstvo teško uništilo svojim najvećim konvencionalnim bombama", rekao je Reuel Marc Gerecht, znanstvenik Zaklade za obranu demokracija.

"Dodavanje tunela i sigurnosnog perimetra dodatno bi zakompliciralo svaki pokušaj sabotaže kompleksa. S obzirom na učestalost izraelskih operacija protiv ciljeva Hezbolaha, Islamska Republika sigurno je predvidjela takve napade na svoja nuklearna postrojenja."

"Iran širi kapacitete na više lokacija"

Postrojenje Fordo izgrađeno je u tajnosti i otkriveno tek 2009., kada su zapadne obavještajne službe deklasificirale informacije koje pokazuju da je Iran tajno izgradio podzemnu tvornicu.

To je dovelo do pojačanih sankcija i postalo središnje pitanje nuklearnog sporazuma iz 2015., koji je zahtijevao da Iran Fordo pretvori u istraživački centar i obustavi obogaćivanje urana na 15 godina. Međutim, nakon što je SAD 2018. izašao iz sporazuma, Iran je nastavio aktivnosti obogaćivanja u tom postrojenju.

Nakon eksplozije u Natanzu 2021., za koju je Iran okrivio Izrael, Teheran je ubrzao obogaćivanje u Fordou do 60 posto, samo jedan tehnički korak od 90 posto potrebnih za oružje.

Također su intenzivno radili na lokaciji ispod planine Pijuk. Obavještajne procjene sugeriraju da Iran provodi strategiju disperzije svog nuklearnog programa, šireći kapacitete na više lokacija kako bi osigurao preživljavanje u slučaju napada.

Oko 6000 naprednih centrifuga, mnoge nedostupne inspektorima IAEA-e

Posljednjih godina Iran je rasporedio oko 6000 naprednih centrifuga na razne lokacije, od kojih su mnoge nedostupne inspektorima IAEA-e.

Institut za znanost i međunarodnu sigurnost vjeruje da bi Iran mogao "tajno rasporediti nekoliko tisuća naprednih centrifuga u novom kompleksu tunela" pod planinom Pijuk. To bi omogućilo Iranu nastavak aktivnosti obogaćivanja čak i ako su poznata postrojenja uništena.

Ali Šamkani, savjetnik ajatolaha Alija Hamneija, vrhovnog vođe Irana, rekao je: "Čak i uz uništenje postrojenja, igra nije gotova jer obogaćeni materijali, domaće znanje i politička volja ostaju netaknuti."

"Nitko nam ne može reći što smijemo, a što ne smijemo"

Madžid Takt Ravanči, zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova, odbacio je tvrdnje da će Teheran odustati od svog nuklearnog programa, rekavši za njemački ARD: "Nitko nam ne može reći što smijemo, a što ne smijemo raditi." Sigurnosne mjere oko novog planinskog kompleksa ukazuju na to da Iran očekuje da će uskoro postati operativan.

Nuklearni analitičari upozoravaju da bi, ako Islamska Republika Iran procijeni da se suočava s prijetnjom opstanku režima, Teheran vjerojatno napustio javno stajalište o isključivo mirnodopskoj nuklearnoj energiji i brzo krenuo u izgradnju nuklearnog oružja.

Posljednjih 12 dana Iran i Izrael ispaljivali su projektile jedan na drugog, prije nego što je Trump poduzeo povijesni korak i bombardirao iranski nuklearni program. Kao odgovor, Iran je ispalio projektile na najveću i najutvrđeniju američku vojnu bazu na Bliskom istoku.

"Izrael i Iran ne znaju što, dovraga, rade"

Baza Al Udeid u Kataru, koja također prima britanske zrakoplove, našla se pod paljbom balističkih projektila u napadu koji je doveo do zatvaranja zračnog prostora iznad Zaljeva. Napetosti su se smirile nekoliko sati kasnije, kada je američki predsjednik objavio da je postignut prekid vatre između Irana i Izraela.

Međutim, čim je prekid vatre stupio na snagu jučer ujutro, izraelski su zrakoplovi pogodili ciljeve u Iranu, što je razbjesnilo Trumpa, koji je nazvao Benjamina Netanyahua i zatražio da poštuje pravila. Trump je kasnije rekao da Izrael i Iran "ne znaju što, dovraga, rade", optužujući obje strane za kršenje sporazuma o prekidu vatre.

"Vjerujem da moramo provesti test nuklearne bombe"

S obzirom na krhki prekid vatre i izravno američko vojno sudjelovanje, Iran bi mogao zaključiti da postoji egzistencijalna prijetnja režimu i brzo krenuti u izgradnju nuklearnog oružja. Iranski tvrdolinijaši već su poručili da zemlja sada mora požuriti s proizvodnjom nuklearnih bombi i pozvali na napade na američke baze na Bliskom istoku.

No ajatolah Hamnei inzistira na tome da ne gradi bombu i da postoji vjerska fetva koja to zabranjuje. Manan Raisi, iranski zastupnik, rekao je da fetva ajatolaha Hamneija i dalje vrijedi, ali je naveo da se u šijitskom islamu pravila mogu mijenjati "ovisno o vremenu i okolnostima".

Drugi zastupnik, Ahmad Naderi, rekao je: "Vjerujem da moramo provesti test nuklearne bombe i da za nas nema drugog puta."