AMERIČKI ministar financija Scott Bessent izjavio je da će sljedećeg tjedna u Stockholmu vjerojatno dogovoriti produljenje trgovinskog roka koji je američki predsjednik Donald Trump postavio Kini.

Dvije su strane sredinom svibnja pristale na 90-dnevnu suspenziju većine visokih carina na međusobnu robu, kako bi nastavile pregovore.

Taj privremeni dogovor istječe 12. kolovoza.

"No, radit ćemo na onome što će vjerojatno biti produljenje", rekao je Bessent u intervjuu za Fox Business. "Mislim da je trgovinski odnos s Kinom u jako dobroj fazi."

Stockholm domaćin nove runde pregovora

Švedski premijer Ulf Kristersson potvrdio je da će njegova zemlja idući tjedan ugostiti novu rundu trgovinskih pregovora između Washingtona i Pekinga.

"Pozitivno je što obje zemlje žele doći u Švedsku i tražiti međusobno razumijevanje", napisao je Kristersson na platformi X.

"Iako se razgovori primarno tiču odnosa SAD-a i Kine, oni su od velike važnosti i za globalnu trgovinu i svjetsko gospodarstvo. Očuvanje međunarodne trgovine utemeljene na pravilima te gospodarskih interesa Švedske u složenom globalnom okruženju jedan je od prioriteta naše vlade", poručio je.

Fokus na proizvodnju, potrošnju i rusku naftu

Bessent je kazao da se nada kako će se razgovori u Stockholmu proširiti i na druga otvorena pitanja, uključujući američke zahtjeve prema Pekingu da uspori "prekomjernu proizvodnju" i više se okrene razvoju potrošačkog gospodarstva.

"SAD također želi razgovarati o ruskoj i iranskoj nafti pod sankcijama koju Kina kupuje te o tome što poduzimaju da bi pomogli Rusiji" u ratu protiv Ukrajine, dodao je.

"Mislim da smo sada dosegli novu razinu odnosa s Kinom, koja je vrlo konstruktivna", rekao je Bessent. "Sada kada se trgovina stabilizirala na dobroj razini, možemo ostvariti puno toga."

Carinski rat se privremeno stišao

Napredak dolazi nakon više rundi pregovora tijekom kojih su SAD i Kina odustajali od carina koje su prijetile ozbiljnim poremećajem u trgovini između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.

Trump je u travnju drastično povećao carine na kinesku robu, uvodeći efektivnu stopu od 145%, što je bio signal agresivnijeg pristupa njegove administracije prema redefiniranju globalnih trgovinskih odnosa.

Kina je odgovorila kontramjerom – carinama od 125% na američki izvoz.

Nakon prve runde pregovora u Ženevi u svibnju, dvije su se strane dogovorile da će smanjiti te stope za 115%.

Taj je preliminarni dogovor potvrđen krajem lipnja na sastanku u Londonu.