Rusija pretvorila sovjetske "glupe bombe" u brutalno oružje
RUSIJA je počela koristiti novo, opasno oružje u napadima na Ukrajinu: klizne bombe opremljene mlaznim motorima koje mogu dosegnuti ciljeve udaljene i do 200 kilometara. Ova značajna nadogradnja sovjetskih bombi, poznatih kao KAB-ovi, omogućuje Moskvi gađanje ciljeva duboko iza linija bojišnice i stavlja dodatni pritisak na već preopterećenu ukrajinsku protuzračnu obranu, piše Financial Times.
Do listopada, navođeni projektili ispaljivani iz ruskih zrakoplova Su-34 imali su domet do 80 kilometara i uglavnom su korišteni u blizini fronte. Međutim, prošlog mjeseca zabilježeni su prvi udari novim oružjem na ciljeve u južnim regijama Odesi i Mikolajivu te u istočnoj regiji Poltavi. Prema riječima Vadima Skibickog, zamjenika šefa ukrajinske vojne obavještajne službe GUR, neke od ovih klizećih bombi sada su opremljene mlaznim motorom, što im domet povećava na čak 200 kilometara. Zanimljiv detalj otkriven je kada su objavljene nepotvrđene snimke KAB-a koji je pao u regiji Poltava, a na kojima se vidi kineski turbomlazni motor koji se na Alibabi može kupiti za 18.000 dolara.
Jeftina zamjena za krstareće rakete
Ukrajinski vojni stručnjak Pavlo Narožni smatra kako su nova ruska oružja "jeftina zamjena za krstareću raketu" te da se koriste za gađanje "istih ciljeva: energetske infrastrukture i vojnih ciljeva". Ovaj razvoj događa se u trenutku dok Rusija pojačava zračne napade uoči zime, a diplomatski napori za okončanje rata pod vodstvom SAD-a su posustali, pri čemu administracija Donalda Trumpa očekuje da europski saveznici preuzmu veći teret obrane Kijeva.
Mlazni motori su najnovija u nizu modifikacija ruskih KAB-ova. Još 2023. godine, ruske snage počele su opremati ove "glupe bombe", teške od 250 kg do 3 tone, krilima i sustavima za navođenje, pretvarajući ih u klizeće projektile koji ostavljaju kratere široke i do 20 metara.
Ograničenja i taktičke prednosti
Iako ubojite, nove bombe imaju i svoja ograničenja. Jurij Ihnat, glasnogovornik ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, izjavio je kako se karakteristike bombe mogu "otprilike usporediti" s krstarećom raketom, ali je naglasio: "Trenutno nema široke upotrebe ovih zračnih navođenih bombi, neprijatelj ih testira u borbenim uvjetima."
Dodavanje mlaznog motora znači da se mogu koristiti samo manje bojeve glave, do 250 kilograma. Prema Fabianu Hoffmannu, stručnjaku za projektile sa Sveučilišta u Oslu, glavna prednost za Rusiju je taktička. "Glavna korist za Rusiju čini se da je ta što mogu lansirati klizeće bombe s još veće udaljenosti iza bojišnice, što zrakoplove koji ih isporučuju čini manje ranjivima na ukrajinsku protuzračnu obranu", rekao je Hoffmann, dodavši kako koncept nije nov jer su SAD razmatrale slično rješenje.
Ihnat je potvrdio da se bombe mogu ometati elektroničkim ratovanjem i obarati protuzračnim projektilima.
Sve veći pritisak na Kijev
Međutim, protuzračna obrana je resurs kojeg Ukrajini nedostaje. Zemlja se već bori s presretanjem masovnih valova ruskih dronova i projektila koji gotovo svake noći gađaju gradove i uzrokuju nestanke struje. Iako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošlog tjedna objavio da je zemlja primila nove američke sustave Patriot iz Njemačke, rekavši kako "moramo nastaviti uništavati rusku vojnu avijaciju, a sve to zahtijeva višekomponentni sustav protuzračne obrane", izazovi ostaju ogromni.
Stope presretanja ruskih projektila pale su s 37 posto tijekom ljeta na samo 6 posto u rujnu, prema analizi Financial Timesa. Slično tome, pala je i učinkovitost obrane od iranskih dronova Shahed, čija je stopa presretanja pala s 97 posto u veljači na 80 posto u listopadu, prema podacima grupe "Shahed Tracker".
Vojni stručnjak Narožni upozorava na još jedan ključan problem. "Ekonomija rata nam ne ide u prilog", rekao je, ističući da su zapadni protuzračni projektili, poput onih za sustav Patriot, neusporedivo skuplji od ruskih klizećih bombi s mlaznim pogonom. "Ako uspiju povećati proizvodnju, to će za nas biti veliki izazov", zaključio je.