HRVATSKA zauzima visoko drugo mjesto po smrtnosti od raka u Europskoj uniji, a pojavnost raka, koja je dosad bila u prosjeku EU, veća je u odnosu na prijašnje godine, rečeno je na nedavnom skupu "Zajedno protiv raka" u Zagrebu.

"Svake godine u Hrvatskoj od maligne bolesti umre skoro 14 000 ljudi. Drugi smo najgori po smrtnosti u Europskoj uniji, bilježimo porast slučajeva raka, a u prevenciju i osvještavanje građana gotovo da i ne ulažemo. Nacionalni programi probira nam ne funkcioniraju - onaj za rak vrata maternice ni ne postoji, a probir za rak debelog crijeva bilježi katastrofalno nisku izlaznost", upozorila je organizatorica skupa i potpredsjednica Odbora za zdravstvo u Europskom parlamentu Romana Jerković Kraljić, prenosi Hina Zdravlje.

Predugo čekanje na liječenje

Prema izvješću o stanju raka u Hrvatskoj koje svake godine izrađuju Europska komisija i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, četiri preventabilne vrste raka (prostata, dojka, debelo crijevo, pluća) čine više od 55 posto svih slučajeva u Hrvatskoj.

"Po pretilosti i pušenju među najgorima smo u Europi, a samo smanjenjem pušenja mogli bismo spriječiti više od 22.000 novih slučajeva raka do 2050.", kazala je. Dodala je da je u Hrvatskoj čak i zagađenje zraka više nego u ostatku EU-a.

"Primjećujemo i ogromne nejednakosti u onkološkoj skrbi, kako među županijama, tako i među skupinama nižeg i višeg socioekonomskog statusa. Regionalne razlike u incidenciji raka dosežu 30 posto", upozorila je.

Profesorica Vesna Ramljak rekla je da rezultati, unatoč trudu mnogih, nisu onakvi kakve bismo željeli. Kazala je i da pacijenti, kada napokon dobiju svoju dijagnozu, predugo čekaju na samo liječenje.

"Kupljeni su silni aparati za zračenje, a i sami ste svjedoci naših aparata koji su u kvaru i ne rade. Pacijentice oboljele od raka dojke ponekad čekaju predugo na početak zračenja, a pogotovo pacijenti koji imaju karcinome glave i vrata, gdje je zračenje neophodno provesti što prije", rekla je Ramljak.

Neusuglašenost sustava

Ocijenila je da situacija nije usuglašena te da se ne radi kako bi trebalo ako bismo željeli imati rezultate kao što su u Europskoj uniji. Kazala je i da ljudi koji su bolesni trebaju puno više novca od zdravih.

"Gotovo nikada nije riječ samo o pacijentu, nego su u njegovu bolest uključeni i obitelj i prijatelji i svi skupa pate."

Pojavnost raste, smrtnost pada

Pročelnik Zavoda za tumore probavnih organa na zagrebačkom KBC-u Stjepko Pleština rekao je da treba govoriti o prevenciji, ali i da, ako danas svi prestanu pušiti i počnu trčati, trebat će deset godina da bi se to vidjelo na epidemiološkoj razini.

Kazao je da je ono što nas razlikuje od zemalja s kojima se volimo uspoređivati činjenica da mi tumore otkrivamo u uznapredovaloj fazi. Rekao je da će se pitanje radioterapije riješiti i da možemo zahvaliti EU sredstvima jer u protivnom bi naš Nacionalni plan borbe protiv raka bio "popis lijepih želja na papiru".

"Osigurano je financiranje za radioterapiju, 21 novi linearni akcelerator, četiri brahi terapijska kompleta, mislim devet CT simulatora i sva prateća oprema, što je otprilike 85 milijuna eura", rekao je Pleština i dodao da pomaci ipak postoje te da, uz porast pojavnosti bolesti, smrtnost ipak pada i da je to značajan preokret.

Rak kao vodeći uzrok smrtnosti u radno aktivnoj populaciji

Glavna tajnica Udruge SVE za NJU Ljiljana Vukota rekla je da uznemiruje podatak da je u dobi do 65 godina rak već prvi uzrok smrtnosti u radno aktivnoj populaciji te da su za oboljele i liječene, osim poboljšanja zdravstvenog sustava, potrebne i izmjene Zakona o radu.

"Danas bolesnici koji žele raditi zapravo nemaju tu mogućnost. Nema kvalitetne prilagodbe u svijetu rada i praktički ih tjeramo da ostanu na bolovanju", kazala je