POVIJESNI sporazum o smanjenju globalnih emisija iz brodarstva odbačen je nakon što su Saudijska Arabija i Sjedinjene Američke Države minirale pregovore. Više od 100 zemalja okupilo se u Londonu kako bi potvrdile dogovor postignut u travnju, kojim bi brodarstvo postalo prva svjetska industrija s međunarodno propisanim ciljevima smanjenja emisija, piše BBC.

Međutim, plan je naišao na žestok otpor američke administracije. Oredsjednik Donald Trump nazvao je sporazum "zelenom prevarom", a njegovi predstavnici zaprijetili su drugim zemljama uvođenjem carina ako glasaju za prijedlog. Glavni tajnik Međunarodne pomorske organizacije (IMO), Arsenio Dominguez, uputio je "apel" da se ovakav pritisak ne ponovi, što svjedoči o napetoj atmosferi.

Dramatičan rasplet pregovora

U dramatičnom zaključku, neposredno prije glasanja o odobrenju sporazuma, Saudijska Arabija podnijela je prijedlog za odgodu pregovora na godinu dana. Predsjedavajući je pojasnio da bi prihvaćanje prijedloga značilo da sporazum nije odobren, jer bi se ključni rokovi morali revidirati. Prijedlog je na kraju prošao s tijesnom većinom glasova.

Ralph Regenvanu, ministar za klimatske promjene Republike Vanuatu, oštro je kritizirao ishod. "Prijedlog Saudijske Arabije je neprihvatljiv s obzirom na hitnost s kojom se suočavamo u svjetlu ubrzanih klimatskih promjena", izjavio je. "Došli smo u London s nevoljkom podrškom Okviru za neto nulte emisije IMO-a. Iako mu nedostaje ambicija koju zahtijeva klimatska znanost, on ipak predstavlja značajan korak", dodao je.

Brodarska industrija je uglavnom podržavala sporazum jer je nudio dosljedne globalne standarde. "Razočarani smo što države članice nisu uspjele dogovoriti put naprijed na ovom sastanku", rekao je Thomas Kazakos, glavni tajnik Međunarodne komore brodarstva. "Industriji je potrebna jasnoća kako bi mogla ulagati", naglasio je.

Kako su glasale ključne zemlje?

Ujedinjeno Kraljevstvo i većina članica EU-a glasale su za nastavak pregovora. Ipak, neke zemlje, uključujući Grčku, suprotstavile su se stavu bloka i bile su suzdržane. Za odgodu pregovora glasale su Rusija, Saudijska Arabija i SAD. Zanimljivo je da su neke ključne zemlje koje su u travnju podržale sporazum, poput Kine, ovoga puta pristale na odgodu. Otočne države Bahami te Antigva i Barbuda također su promijenile svoj stav. Delegat Vanuatua izjavio je za BBC da se te nacije snažno oslanjaju na trgovinu sa SAD-om te da ih je Trumpova administracija pritisnula da promijene odluku.

Što propast sporazuma znači za budućnost?

Sporazum, dogovoren u travnju nakon deset godina pregovora, smatrao se povijesnim. Prema njemu, od 2028. godine vlasnici brodova morali bi koristiti sve čišća goriva ili bi se suočili s kaznama. Trenutno brodarstvo čini 3% globalnih emisija, a te razine rastu s porastom globalne trgovine, budući da se 90% robe prevozi morem.

"Ne postoji gorivo jeftino kao dizel koje brodovi danas koriste", objasnio je Faig Abbasov iz organizacije Transport and Environment. Bez intervencije, IMO je procijenio da bi do 2050. emisije mogle porasti između 10% i 150%. Sastanak u Londonu trebao je finalizirati detalje, no protivljenje SAD-a, motivirano strahom od rasta cijena za potrošače, postajalo je sve glasnije.

U četvrtak navečer, predsjednik Trump je na društvenoj mreži Truth Social napisao: "Sjedinjene Države NEĆE tolerirati ovaj Globalni zeleni novi porez na prijevaru u brodarstvu. Nećemo tolerirati povećane cijene za američke potrošače."

Sada, kada su pregovori odgođeni, pažljivo planirani vremenski okvir za uvođenje regulacija do 2028. više se ne čini izvedivim. Kada se zemlje ponovno sastanu u travnju, morat će ponovno pregovarati o cijelom sporazumu.