PLAN Europske unije da osigura Ukrajini golemi "reparacijski kredit" od 140 milijardi eura, potpomognut zamrznutom ruskom imovinom, naišao je na ozbiljnu prepreku.

Europska središnja banka (ESB) odbila je podržati prijedlog, ocijenivši da krši njezin mandat, što Bruxellesu značajno otežava prikupljanje sredstava protiv imovine ruske središnje banke imobilizirane u belgijskom depozitoriju vrijednosnih papira Euroclear, piše Financial Times.

Ova odluka dolazi u trenutku pojačanog pritiska na EU da osigura financiranje za Ukrajinu za 2026. i 2027. godinu, dok se Kijev suočava s nedostatkom sredstava usred obnovljenog ruskog vojnog napada i američke mirovne inicijative.

To što EU traži od Europske središnje banke je - zabranjeno

Prema planu Europske komisije, rizik otplate zajma podijelile bi zemlje članice EU-a kroz državna jamstva. Međutim, dužnosnici Komisije izrazili su bojazan da države ne bi mogle dovoljno brzo prikupiti gotovinu u hitnom slučaju, što bi moglo stvoriti pritisak na tržišta.

Stoga su pitali ESB može li djelovati kao zajmodavac u krajnjoj nuždi za Euroclear Bank, kreditni ogranak belgijske institucije, kako bi se izbjegla kriza likvidnosti. Odgovor je bio negativan.

Interna analiza ESB-a zaključila je da bi takav potez bio jednak izravnom financiranju vlada, jer bi središnja banka pokrivala financijske obveze država članica. Takva praksa, poznata kao 'monetarno financiranje', zabranjena je ugovorima EU-a jer dokazano dovodi do visoke inflacije i gubitka vjerodostojnosti središnje banke.

Iz ESB-a su poručili: "Takav prijedlog nije u razmatranju jer bi vjerojatno prekršio pravo EU ugovorâ koje zabranjuje monetarno financiranje".

Komisija sada traži alternativu

Nakon odbijenice ESB-a, Komisija je počela raditi na alternativnim prijedlozima koji bi osigurali privremenu likvidnost za podršku zajmu od 140 milijardi eura. Glasnogovornik Komisije izjavio je da su "u bliskom kontaktu s ESB-om" od kraja listopada te da je središnja banka "aktivno sudjelovala u svim raspravama" o prijedlogu.

"Osiguravanje potrebne likvidnosti za moguće obveze povrata imovine ruskoj središnjoj banci važan je dio mogućeg zajma za reparacije", dodao je glasnogovornik. "To je nužno kako bi se osiguralo da EU, njezine države članice i privatna tijela uvijek mogu ispuniti svoje međunarodne obveze. Razmišljanja o tome kako detaljno osigurati tu likvidnost su u tijeku." Euroclear je odbio komentirati.

Belgijska blokada i vanjski pritisci

Podsjetimo, Europska unija je od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine zamrznula oko 210 milijardi eura ruske imovine. Belgija se protivi zajmu Kijevu, strahujući da Euroclear ne bi mogao odmah vratiti novac Moskvi u slučaju odmrzavanja ruske imovine.

Belgijski premijer Bart De Wever ocijenio je plan EU-a "temeljno pogrešnim" i zatražio da se ostalih 26 država članica obveže na "pravno obvezujuća, bezuvjetna, neopoziva, na zahtjev, zajednička i solidarna jamstva" kako bi se podijelio rizik otplate. On inzistira na takvoj obvezi prije summita čelnika EU-a koji je zakazan za 18. prosinca, a na kojem bi se trebalo odlučiti o daljnjem financiranju Kijeva.

De Wever tvrdi da su jamstva država članica i neki oblik potpore nužni u slučaju da se sankcije koje drže rusku imovinu zamrznutom iznenada ukinu. Sankcije se moraju jednoglasno produljivati svakih šest mjeseci, a neke zemlje, poput Mađarske, već su se protivile njihovoj obnovi. Dodatnu zabrinutost diljem EU-a izazivaju američki pritisak za mirovnim sporazumom između Rusije i Ukrajine te alternativni prijedlozi Trumpove administracije o korištenju imovine Moskve.

Belgija je posebno zabrinuta da bi potencijalni mirovni sporazum između Washingtona i Moskve mogao poništiti sankcije EU-a i prisiliti Euroclear na trenutnu isplatu Rusiji. Prema prijedlogu Komisije, Ukrajina bi novac morala vratiti samo ako bi Rusija pristala platiti reparacije Kijevu.