JEDAN ilegalni graditelj iz Istre je u razgovoru za Deutsche Welle ispričao svoju priču. A on je samo jedan od mnogih.

„Nakon razvoda mogao sam se vratiti mami, ali odlučio sam izgraditi kućicu od 60-ak kvadrata iako nemam papire. Išao sam na rizik", pripovijeda za DW 56-godišnjak iz Istre, uz uvjet da njegovu priču prenesemo anonimno.

On je samo jedan od tisuća građana Hrvatske koji se, usprkos tome što ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić najavljuje oštar obračun s bespravnim graditeljima, odlučio igrati na nesigurno, pa što košta da košta.

Od uvjetne kazne do zatvora

Bespravne graditelje, međutim, neće samo koštati: najavljenim usvajanjem novih zakona o gradnji te o prostornom uređenju, kao i izmjenama Kaznenog zakona, bespravna gradnja postala bi kazneno djelo. A to znači da će slučajeve nelegalne gradnje preuzimati Državno odvjetništvo, bespravni graditelji bit će suočeni s kaznenim postupkom koji podrazumijeva ozbiljnije sankcije, od uvjetnih kazni pa čak do zatvora. Danas su pak sankcije uglavnom novčane.

"I sada je bespravna gradnja kazneno djelo ako se provodi na zaštićenim područjima prirode, u zaštićenom obalnom pojasu ili na kulturnim dobrima, ali predložit ćemo da svaka bespravna gradnja postane kazneno djelo. Moramo ići korak dalje jer se bespravna gradnja nastavlja", izjavio je Bačić prilikom najave izmjena Kaznenog zakona o kojima bi Sabor trebao raspravljati početkom iduće godine.

Kazne za gradnju u zaštićenim područjima već su sada od šest mjeseci do pet godina zatvora, dodao je ministar te poručio da će novi zakon poslati snažnu poruku da će bespravna gradnja biti strogo sankcionirana.

"Nisam imao izbora"

Vlada je prije 13 godina odlučila pružiti priliku nelegalnim graditeljima koji su izgradili svoje nekretnine do 21. lipnja 2011. godine, a koje su vidljive na zračnom snimku. Sada država ponovno pruža priliku onima koji to nisu učinili zbog raznih razloga, bilo da je riječ o nedostatku novca ili nečem drugom, da ozakone objekte u novom krugu legalizacije koji se priprema od početka iduće godine.

No, to ne vrijedi za objekte podignute nakon 21. lipnja 2011. čiji će vlasnici biti suočeni s kaznenom odgovornošću. Sugovornik s početka naše priče spada u tu kategoriju i nema nikakve šanse da kuću ikada ozakoni. Izgradio ju je prije nekoliko godina na neurbaniziranom zemljištu, za vrijeme pandemije.

"Građevinar sam, tako da nisam morao platiti radnike. Sam sam gradio, pomagali su mi prijatelji za vrijeme korone. Dio materijala sam nabavio, dio kupio, tako da sam ukupno na materijal potrošio 17 i pol tisuća eura", kaže ovaj nelegalni graditelj.

"Pristao sam na to svjesno, ovdje imam svoj mir"

Na pitanje zbog čega se upustio u rizik i vrlo vjerojatan gubitak uloženog novca, ali i kuće, a u budućnosti bi se mogao suočiti i sa sumnjom na kazneno djelo, kaže: "Bilo bi mi žao, ali što sad? Pristao sam na to svjesno, ovdje imam svoj mir, nikom ne smetam, dolaze mi prijatelji, lijepo mi je tu. Nisam imao izbora, stanarine su toliko velike da si nisam mogao priuštiti, jedva krpam kraj s krajem", kaže naš sugovornik.

Do objekta je uveo vodu, a električnu energiju dobiva uz pomoć solarnih panela postavljenih na krovu kućice. S vremenom je izgradio i pomoćni objekt, koji mu služi kao spremište i alatnica, pa se uloženi iznos povećao. Ovdje, kaže, uživa u svom miru, no pitanje je koliko će ta "idila" potrajati.

Izgradila kuću s bazenom na pomorskom dobru

No, nije on jedini i spada u prekršitelje manjeg kalibra. Ima i onih koji su se drznuli nezakonito izgraditi čitave kućerine, apartmane, a neki se ne libe graditi ni na pomorskom dobru, ni na zaštićenom području, što je zakonom strogo zabranjeno, niti takvi objekti izgrađeni prije 21. lipnja 2011. mogu biti ozakonjeni.

Pulska policija izvijestila je ovaj tjedan da je žena kod Rovinja srušila građevinu podignutu na zaštićenom obalnom pojasu, ali ne radi grižnje savjesti i suočavanja s eventualnom kaznom. Na istom mjestu dala je izgraditi triput veću kuću s bazenom! Onda je nadležnom tijelu predala lažno rješenje o legalizaciji na temelju kojeg je htjela registrirati kuću za odmor koju bi iznajmljivala turistima.

Legalizirano više od 800 tisuća nelegalnih objekata

Ima i onih koji su izgradili legalne kuće prvi red do mora, a onda si osigurali "pristup plaži" nelegalno betonirajući obalu, gradeći stepenice, molove, kućice za barke, kao što je slučaj na Crvenom vrhu u Umagu, gdje je nezakonita gradnja uz samo more posljednjih 30-ak godina doslovno podivljala. Takvih primjera duž hrvatske obale ima na stotine.

Dosad je u Hrvatskoj legalizirano više od 800 tisuća nelegalnih objekata, a procjenjuje se da ih ima još više stotina tisuća, neki spominju više od milijun. Sudeći po reakciji našeg sugovornika, a slično razmišljaju i mnogi drugi, pitanje je hoće li ta brojka rasti ili će novi zakon ipak odvratiti dio nelegalnih graditelja od njihovog nauma.