ŠIRENJE afričke svinjske kuge zabrinjava javnost, uglavnom zbog gospodarskih gubitaka u svinjogojstvu, ističu Prijatelji životinja, čije priopćenje prenosimo u cijelosti. Od početka 2025. ubijeno je više od 4000 svinja, a u tijeku je usmrćivanje još 12 000. Svakodnevno se pojavljuju nova žarišta među domaćim i divljim svinjama koje će odstrijeliti lovci, pa broj žrtava samo raste.

Dok slušamo o milijunskim ekonomskim gubicima, iz udruge Prijatelji životinja ističu da se zaboravlja da svinje nisu samo statistika, već se radi o tisućama izgubljenih života. "Javljaju nam se građani, šokirani prizorima odvoženja leševa svinja i masovnosti usmrćivanja.

Ne morate biti vegan da shvatite da je riječ o tragediji koja se ne može izraziti u novcu. Jednako je okrutna činjenica da i bez afričke svinjske kuge u Hrvatskoj se samo u klaonicama svakoga dana ubije oko 3000 svinja. Te žrtve nećemo vidjeti na televiziji, ali njihova patnja jednako je stvarna.

"Svinje osjećaju strah, bol i patnju"

Svaka od tih ubijenih životinja posjeduje svijest, ima svoj karakter, reagira na bolne podražaje, voli svoj život i iznimno pati kada joj ga oduzmemo. Moramo uključiti etiku u traženje rješenja!" upozorava Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u Udruzi.

Pojašnjava da su svinje društvene životinje koje znanstvenici smatraju inteligentnijima od pasa, koje imaju jako dugotrajno pamćenje, sanjaju, prepoznaju vlastita imena, uče trikove za nagradu poput sjedenja, uživaju u slušanju glazbe, igranju s nogometnim loptama i masažama, mogu čak igrati videoigre i vode društvene živote složenosti ranije zabilježene samo u primata.

Osim toga, svinje osjećaju strah, bol, patnju te pri velikoj prenapučenosti pokazuju izraženu socijalnu dominaciju, zbog čega često na liniju klanja dolaze redoslijedom onako kako su zajednički živjele u skupini tijekom uzgoja.

"Uzgoj radi hrane šteti i životinjama i ljudima"

"Cjelokupni život svinja svodi se na odvratne uvjete uzgoja, stalni krug prisilnog razmnožavanja umjetnom oplodnjom i zatočeništva, prerano odvajanje praščića od majki, rezanje repova i zuba te kastracije bez ikakvih sredstava za ublažavanje bolova.

Prirodno besprijekorno čiste, prisiljene su živjeti u vlastitom izmetu i bljuvotini. Ekstremno pretrpavanje, loša ventilacija i prljavština uzrokuju širenje bolesti, zbog čega dobivaju goleme količine antibiotika, no mnoge ipak umru od infekcija. Neovisno u kojem tipu uzgoja svinje žive, na kraju sve završavaju život nasilnom smrću u klaonicama", ukazuje Klopotan Kačavenda.

No uzgoj životinja radi hrane nije štetan samo za životinje, tvrdi. "Kao udruzi za zaštitu životinja, apsolutno nam je zastrašujuća i neprihvatljiva činjenica da se životinje, i to još toliko slične čovjeku, uzgajaju za hranu i kolju.

Prijatelji životinja upozoravaju na rizik od raka

Meso koje ljudi jedu nije hrana, već koktel hormona, antibiotika, gnojnih upala, tumora i kolesterola. Potpuno je jasno da uzgoj i klanje životinja ne donose ništa dobro ni životinjama ni ljudima. To je još prije 10 godina potvrdila i Svjetska zdravstvena organizacija objavivši da prerađeno meso poput kobasica, slanine i šunke uzrokuje rak.

Već 50 grama prerađenog mesa dnevno, dakle oko dvije kriške slanine, povećava rizik od raka debelog crijeva za čak 18 posto. Općenito, visok udio životinjskih proteina u prehrani značajno povećava rizik od bolesti srca, dijabetesa tipa 2 i određenih vrsta raka.

"Preusmjerimo se na uzgoj biljnih namirnica"

Stoga Prijatelji životinja poručuju da uzgoj svinja nije nužan ni nezamjenjiv: "Dugoročno rješenje krize s afričkom svinjskom kugom je preusmjeravanje na uzgoj biljnih namirnica poput graha, leće i slanutka, koji pružaju sve potrebne nutrijente, ali bez patnje životinja, rizika od bolesti i ekološkog razaranja.

Tako s mnogo manje uloženih resursa možemo proizvesti znatno zdraviju i kvalitetniju hranu. Zašto čekati novo izbijanje bolesti i masovna ubijanja životinja kada već sada možemo odabrati održiv, zdrav i etičan put?", poručuju Prijatelji životinja.