POTVRĐENO je da leptir poznat kao atlaski plavac drži rekord kao životinja s najvećim poznatim brojem parova kromosoma. Ova rijetka vrsta (Polyommatus atlantica), koja obitava u planinama Sjeverne Afrike, posjeduje nevjerojatnih 229 parova kromosoma u svakoj stanici, piše Science Alert.

Da bismo ovaj broj stavili u perspektivu, većina drugih vrsta leptira ima 31 ili 32 para, dok ljudi u jezgri svake stanice imaju 23 para. Iako neke biljke, poput paprati Ophioglossum reticulatum sa 720 kromosoma, nadmašuju atlaskog plavca, one mogu imati i do deset setova DNK, dok ovaj leptir, poput ljudi, ima samo dva.

Ekstreman slučaj evolucije

"Kada smo krenuli istraživati evoluciju leptira, znali smo da moramo sekvencirati najekstremnijeg, i donekle tajanstvenog, atlaskog plavca", izjavila je prva autorica studije Charlotte Wright, evolucijska biologinja s Instituta Wellcome Sanger u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Atlaski plavac predstavlja ekstreman slučaj evolucije kromosoma koji znanstvenici žele detaljnije istražiti. Njegovi nositelji gena u svakoj stanici iznimno su maleni, čak i za standarde leptira. Wright i njezini kolege sumnjaju da su se u relativno kratkom razdoblju od tri milijuna godina nespolni kromosomi (autosomi) ovog leptira duboko fragmentirali.

Smatraju da se kroz stotine "cijepanja" izvornih 24 kromosoma predaka broj umnožio na današnjih 229. Pukotine su se najčešće događale na mjestima gdje je DNK bila slabije namotana i time podložnija lomljenju.

Od leptira do liječenja raka

Takve drastične promjene kromosoma općenito se smatraju štetnima za život, no atlaski plavac uspješno preživljava milijunima godina. Zanimljivo je da su se njegovi spolni kromosomi uglavnom oduprli fragmentaciji, što ukazuje na postojanje određenog evolucijskog ograničenja.

"Razgradnja kromosoma primijećena je i kod drugih vrsta leptira, ali ne na ovoj razini, što sugerira da postoje važni razlozi za ovaj proces koje sada možemo početi istraživati", rekao je evolucijski biolog Roger Vila sa španjolskog Instituta za evolucijsku biologiju, koji je vodio tim za prikupljanje divljih primjeraka.

Genomičar Mark Blaxter s Instituta Wellcome Sanger dodaje kako ovo otkriće može imati i širu primjenu. "Preuređivanje kromosoma također se primjećuje u ljudskim stanicama raka, a razumijevanje ovog procesa kod atlaskog plavca moglo bi pomoći u pronalaženju načina za ograničavanje ili zaustavljanje toga u stanicama raka u budućnosti."

Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Current Biology.