ZNANSTVENICI su otkrili novu vrstu pterosaura, letećeg gmaza koji je živio uz dinosaure prije više od 200 milijuna godina. Čeljusna kost ovog drevnog gmaza iskopana je u Arizoni još 2011. godine, a suvremene tehnike skeniranja sada su otkrile detalje koji pokazuju da pripada vrsti dosad nepoznatoj znanosti.

Istraživački tim, koji predvode znanstvenici Nacionalnog prirodoslovnog muzeja Smithsonian u Washingtonu, nazvao je ovo stvorenje Eotephradactylus mcintireae, što znači "božica zore s pepeljastim krilima". Ime se odnosi na vulkanski pepeo koji je pomogao očuvati njegove kosti u drevnom koritu rijeke. Detalji otkrića objavljeni su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Star je oko 209 milijuna godina

Smatra se da je ovo najstariji pterosaur pronađen u Sjevernoj Americi, a star je oko 209 milijuna godina. "Kosti pterosaura iz trijasa malene su, tanke i često šuplje, pa budu uništene prije fosilizacije", rekao je dr. Ben Kligman, voditelj istraživanja.

Mjesto ovog otkrića je nalazište fosila u pustinjskom krajoliku drevnih stijena u Nacionalnom parku Petrified Forest. Prije više od 200 milijuna godina ovdje je tekla rijeka te su se u slojevima sedimenata postupno nakupljali kosti, ljuske i drugi tragovi života iz tog razdoblja.

"Možda postoje i druga slična nalazišta"

Rijeka je protjecala kroz središnji dio tadašnjeg superkontinenta pangee, nastalog spajanjem Zemljinih kopnenih masa. Čeljust pterosaura dio je zbirke fosila pronađenih na istom lokalitetu, uključujući kosti, zube, riblje ljuske, čak i okamenjeni izmet, poznat kao koprolit.

Dr. Kligman je rekao: "Otkriće kosti pterosaura u ovim drevnim riječnim naslagama upućuje na to da možda postoje i druga slična nalazišta u trijaskim stijenama diljem svijeta koja sadrže kosti pterosaura." Proučavanje zuba pterosaura dalo je naznake čime se taj leteći gmaz veličine galeba hranio.

"Životinje kakve poznajemo danas živjele su uz one koje su sada izumrle"

"Na vrhovima zuba vidljiva je izrazita istrošenost, što sugerira da se ovaj pterosaur hranio nečim što je imalo tvrde dijelove tijela", rekao je dr. Kligman. "Najvjerojatnije su mu plijen bile primitivne ribe prekrivene oklopom od koštanih ljuski", rekao je za BBC.

Znanstvenici kažu da nalazište predstavlja sliku ekosustava u kojem su skupine životinja koje su danas izumrle, uključujući divovske vodozemce i drevne rođake krokodila, živjele uz životinje kakve poznajemo i danas, poput žaba i kornjača.

"Ovo fosilno nalazište sačuvalo je dokaze o evolucijskoj tranziciji prije 200 milijuna godina", rekao je dr. Kligman. "Vidimo skupine koje su kasnije napredovale kako žive sa starijim životinjama koje nisu preživjele trijas. Fosilna nalazišta poput ovog omogućuju nam da utvrdimo da su sve te životinje doista živjele zajedno."