ZNANSTVENICA s Instituta Ruđer Bošković, dr. sc. Cléa Lumina Denamiel, razvila je AdriSC - prvi klimatski model Jadrana visoke rezolucije koji detaljno prikazuje procese koji uzrokuju morske toplinske valove. Model povezuje današnje vremenske obrasce s projekcijama ekstremnog zagrijavanja u budućnosti i pokazuje da bi toplinski valovi mogli postati sve topliji, dulji i prostorno širi nego ikad prije.

"Osim što donosi nova znanstvena saznanja, ovaj model nudi prijeko potreban alat za prilagodbu duž hrvatske obale. Pokazuje nam s čime će se akvakultura morati suočiti ako se nastavi porast temperatura. Dok se već sada borimo s rekordnim toplinskim valovima, moramo biti svjesni da će oni u budućnosti postati gotovo stalni i puno intenzivniji", istaknula je dr. Denamiel. Svoja najnovija otkrića opisala je u radu objavljenom u časopisu Ocean Science.

Toplinski valovi u moru

Morski toplinski valovi posljednjih su desetljeća sve češći i intenzivniji, osobito u Sredozemlju i Jadranu. Oni uzrokuju masovne pomore koralja, algi i spužvi, potiču cvjetanje algi, smanjenje kisika te prijetnje ribarstvu i turizmu. Dogode se kada temperatura mora poraste najmanje dva stupnja iznad uobičajenih vrijednosti i zadrži se tako barem pet dana.

Prema novom modelu, toplinski valovi u Jadranu u budućnosti će biti češći i zahvatit će i dijelove koji su do sada bili pošteđeni. U središnjem i istočnom Jadranu visoke temperature trajat će dulje - ne samo ljeti, već i tijekom jeseni i zime. "Ako se nastavi ekstremno zagrijavanje, mogli bismo imati gotovo stalna razdoblja visokih temperatura koja će potpuno promijeniti morski okoliš", upozorava dr. Denamiel.

Ključna uloga rijeke Po

Analize AdriSC-a pokazuju da protok rijeke Po snažno utječe na nastanak toplinskih valova u Jadranu. Kada je protok slab, more se brže zagrijava jer nedostaje sediment koji inače djeluje poput suncobrana. Jači protoci pak raspršuju toplinu i ublažavaju ekstremne temperature. Model također bilježi utjecaj izmjene topline između mora i zraka, dok dotoci hladnije vode iz Egejskog mora povremeno mogu ublažiti uvjete.

Smjernice za budućnost

Obalne zajednice već danas osjećaju posljedice rekordnih temperatura, a budućnost donosi još veće izazove za ribarstvo i akvakulturu. Model pokazuje gdje i kada će toplinski valovi biti najintenzivniji te nudi smjernice za prilagodbu – od uzgoja vrsta otpornijih na toplinu do redizajna kaveza s boljom izmjenom vode.

Istraživanje je dio međunarodne inicijative CoastPredict/GlobalCoast, u kojoj Hrvatska ima pilot-projekt. Također se povezuje s projektom Europskog istraživačkog vijeća kojim se razvijaju mjere klimatske prilagodbe jadranskih otoka.

"Dok su toplinski valovi na kopnu često u središtu pozornosti, novi model podsjeća da se i mora zagrijavaju velikom brzinom. AdriSC daje nam moćan alat da na to odgovorimo", poručuje dr. Denamiel.