SJEDINJENE Američke Države i Kina nalaze se u novoj svemirskoj utrci - obje planiraju povratak na Mjesec, i to do kraja desetljeća. Ulog nije samo znanstveni, nego i geopolitički, s mogućim dalekosežnim posljedicama.

No, ne radi se samo o produbljivanju znanstvenog razumijevanja našeg najbližeg svemirskog susjeda - privatne tvrtke već se natječu za iskorištavanje iznimno vrijednih resursa s Mjeseca, kako je u svom osvrtu istaknuo Mustafa Bilal, istraživački asistent u Centru za zrakoplovne i sigurnosne studije, piše Futurism.

Potencijalno gorivo budućnosti

Primjerice, finska tvrtka za kriogenu tehnologiju Bluefors prošlog je mjeseca potpisala sporazum sa svemirskim startupom Interlune, pristajući kupiti do deset tisuća litara lunarnog helija-3, u poslu čija bi vrijednost mogla doseći 300 milijuna dolara. Helij-3, stabilan izotop helija, iznimno je tražen resurs jer bi mogao služiti kao gorivo za nuklearne fuzijske reaktore, kako na Mjesecu tako i na Zemlji, te pomoći u hlađenju kvantnih računala. Na Zemlji je iznimno rijedak, no na Mjesecu ga ima u većim količinama zahvaljujući solarnim vjetrovima koji neprestano bombardiraju njegovu nezaštićenu površinu.

Golemi izazovi lunarnog rudarstva

Međutim, pred Interluneom je golem izazov: dokazati da je prikupljanje helija-3 na Mjesecu ekonomski isplativo. Strojevi tvrtke morat će vjerojatno preraditi milijune tona regolita kako bi prikupili dovoljne količine izotopa, što cijeli pothvat čini iznimno rizičnim ulaganjem. Doprema potrebne opreme na Mjesec mogla bi se pokazati astronomski skupom. No, Interlune nipošto nije sam u ovim ambicijama. Blue Origin Jeffa Bezosa potpisao je krajem prošlog mjeseca sporazum za mapiranje resursa iz orbite, uključujući helij-3 i vodeni led, te za "procjenu istih na terenu i njihovo iskorištavanje in situ".

Geopolitički ulozi

"Osim helija-3, vodeni led na Mjesecu kritičan je resurs jer se može preraditi u pitku vodu, kisik i raketno gorivo", napisao je Bilal. "Stoga, unatoč nevjerojatnim izgledima zbog tehničkih poteškoća, kombinacija privatnih i državnih interesa gura naprijed s komercijalizacijom rudarenja na Mjesecu." Resursi poput helija-3 mogli bi omogućiti nacijama uspostavu trajnije prisutnosti na Zemljinom prirodnom satelitu, što bi, prema tvrdnjama stručnjaka, moglo odrediti pobjednika u svemirskoj utrci.

Budući da lunarne baze ne mogu ovisiti isključivo o solarnim panelima jer noć traje dva zemaljska tjedna, nuklearna energija postaje ključna. "Iz tog razloga, prva nacija s nuklearnim izvorom energije na Mjesecu zapravo bi mogla nametnuti de facto, ako ne i de jure, 'zonu zabrane pristupa' iz sigurnosnih razloga čime bi postavila presedan za pravila po kojima bi ubuduće djelovali svi ostali sudionici", zaključio je Bilal.

Suočavanje sa stvarnošću

Iako tvrtke već potpisuju ugovore o iskopavanju i prodaji Mjesečevih resursa, mnoga pitanja ostaju otvorena. Uspostava gospodarstva u Mjesečevoj orbiti, kakvu je zamislila NASA, očito je još godinama daleko.

Također, još uvijek ne znamo pouzdano kolike su stvarne zalihe helija-3 na Mjesecu, a kamoli kako ga učinkovito koristiti kao izvor energije u fuzijskim reaktorima - konceptu koji je i dalje nedostižan unatoč desetljećima istraživanja. Unatoč svemu, Interlune se nada da će poslati multispektralnu kameru na lunarnu površinu u sklopu Astroboticovog lendera Griffin-1 tijekom sljedeće godine kako bi procijenio koncentraciju helija-3 u regolitu - u nadi da će time pokrenuti novu Mjesečevu zlatnu groznicu.