PLAN za okončanje rata u Ukrajini, koji podržava američki predsjednik Trump, izazvao je brojne reakcije njemačkih medija. Većinsko mišljenje: ovakav mirovni plan ravan je kapitulaciji Ukrajine, piše Deutsche Welle.

Plan predviđa velike teritorijalne ustupke Kijeva, ograničenje broja ukrajinskih vojnika i sprečavanje pristupanja Ukrajine NATO-u. Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff i američki državni tajnik Marco Rubio navodno "tiho" rade na ovom planu od 28 točaka.

Prema tom planu Ukrajina bi morala ograničiti svoje oružane snage na 600.000 vojnika i dobila bi "snažna sigurnosna jamstva". Ukrajini ne bi bilo dozvoljeno članstvo u NATO-u, a vojnom savezu bi bilo zabranjeno daljnje širenje ili raspoređivanje trupa u zemlji. Krim, Lugansk i Donjeck, uključujući i područja koja vojska predsjednika Rusije Vladimira Putina nije uspjela zauzeti, bili bi priznati kao faktički ruski teritoriji.

Predlaže se sveobuhvatan plan za obnovu Ukrajine, koji uključuje 100 milijardi dolara iz zamrznute ruske imovine, namijenjenih razvoju i investicijama.

Rusiji bi postupno bile ukinute sankcije i bila bi pozvana da se ponovno pridruži skupini G8. Prema planu, Rusija, Ukrajina i Europa sklopile bi sporazum o nenapadanju. Rusija bi također zadržala polovicu električne energije proizvedene u najvećoj europskoj nuklearnoj elektrani Zaporožje, koja se nalazi u Ukrajini.

Sjedinjene Američke Države bi sklopile sporazum s Rusijom koji bi obuhvatio energetiku, prirodne resurse, infrastrukturu, umjetnu inteligenciju, centre podataka i eksploataciju rijetkih metala u Arktiku.

Bez sudjelovanja Ukrajine i Europe

Berlinski dnevni list Der Tagesspiegel piše: "Sada postaje opasno: za Ukrajinu, ali i za Njemačku i Europu. Bliski suradnici Donalda Trumpa su navodno s Vladimirom Putinom dogovorili plan od 28 točaka za okončanje rata u Ukrajini. Ukrajina nije sudjelovala, kao ni Europa." Potom se u tekstu navode točke iz dokumenta. "Sve u svemu, Trumpov plan znači kapitulaciju Ukrajine. Situacija podsjeća na politiku povlađivanja britanskog premijera Chamberlaina u Münchenu 1938. Kako bi odobrovoljio Hitlera, dozvolio je podjelu Čehoslovačke. Rat je izbio godinu dana kasnije", podsjeća Tagesspeigel.

Märkische Oderzeitung iz Frankfurta na Odri bilježi: "Još se dobro sjećamo susreta američkog predsjednika Trumpa i šefa Kremlja Putina na Aljasci. Ruski predsjednik se ni milimetar nije pomaknuo prema sporazumnom rješenju. Kada bismo mu sada praktički isporučili Ukrajinu, to bi bilo neprihvatljivo i za Kijev i za one koji ga podržavaju. To bi značilo da je obrambeni rat s puno žrtava bio uzaludan."

Süddeutsche Zeitung donosi tekst u kojem između ostalog piše: "Možda se ukrajinska politika američkog predsjednika Trumpa zaista može podnijeti s puno humora ili s njegovim malim, zlim bratom sarkazmom. Navodno je Trumpov prijedlog podijeljen na 28 točaka. Ali jedna jedina bi bila dovoljna. Dokument bi onda izgledao ovako: gore bi bio naslov 'Mirovni plan'. Ispod toga prva točka: 'Ukrajina kapitulira'. Poslije toga u potpisu: 'Donald Trump, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država; Vladimir Vladimirovič Putin, predsjednik Ruske Federacije'."

Passauer Neue Presse donosi komentar iz kojeg izdvajamo: "Nije posebno teško shvatiti što je motivacija američkog predsjednika Trumpa za njegove mirovne aktivnosti. S jedne strane je to volja da kao 'rekordni mirotvorac' skoro pa iznudi Nobelovu nagradu za mir. S druge strane tu je sve veća zlovolja zbog skupog rata koji nikako da završi. To može svatko shvatiti. I jasno je, tko je dovoljno dugo iznerviran zbog neke stvari, on će u svakodnevnici početi činiti ustupke da bi konačno, kako se kaže u Bavarskoj, bio mir u kući."

Ima li Putin nešto u ruci protiv Trumpa?

Volksstimme iz Magdeburga donosi osvrt iz kojeg izdvajamo: "Američki predsjednik Trump očito želi maknuti Ukrajinu sa svog radnog stola. Zato Amerikanci skoro da preuzimaju ratne ciljeve Rusa kako bi postigli mirovni sporazum. Ukrajinci su zaobiđeni, a Europljane čak nitko ništa nije ni pitao. Odmah poslije početka rata mogli su se isposlovati bolji uvjeti. Ali tada je Zapad smatrao da je dovoljno jak da pobijedi Rusiju. Zabluda s teškim posljedicama."

Ludwigsburger Kreiszeitung piše: "Što to ruski diktator Putin ima u ruci protiv američkog predsjednika Trumpa? Pitanje koje može zvučati apsurdno. Ipak, postaje sve teže drugačije objasniti politiku Bijele kuće prema Ukrajini. Nakon što se neko vrijeme činilo da se Washington konačno svrstao na pravu stranu povijesti, na stranu slobode i zapadnih vrijednosti, sada je procurio navodni mirovni plan SAD-a koji podsjeća na kapitulaciju koju pobjednik u ratu diktira poraženom neprijatelju. Izgleda kao da su američki pregovarači samo zapisali ono što je Kremlj diktirao."

Darmstädter Echo donosi svoju analizu: "Ukrajina bi konačno trebala priznati rusku nadmoć, kako bi samozvani svjetski mirotvorac Trump ipak dobio Nobelovu nagradu za mir. To što Europa ima tako malo za suprotstaviti ratnom huškaču iz Kremlja, također je posljedica vlastitih promašaja. Jer istina je da je podrška ukrajinskim braniteljima oružjem, novcem i sankcijama doduše spriječila ruski pohod na Kijev. Ali ona je preslaba da bi otvorila perspektivu za ponovno osvajanje izgubljenih teritorija. Sve je više nagovještaja da se ova borba neće moći održati još dugo. Koliko god bilo gorko: čini se da su vremena povoljna za jedan lažni mir po mjeri ratnog zločinca iz Kremlja. A mi nijemo promatramo."

Rhein-Neckar-Zeitung pak konstatira: "Iz europske perspektive Ukrajina jednostavno nije Pojas Gaze, za čije se smirivanje automatski podrazumijevalo da i Izrael i Hamas moraju činiti ustupke. U ovdašnjim prijestolnicama čak se pozdravljalo to što je Trump prisilio zaraćene strane na krhki mir. Sada je, međutim, uzbuna velika. Ali unatoč svoj moralnoj mobilizaciji: što je zapravo alternativa miru? Europa se može zaštititi. Protiv Rusije ne može pobijediti. To je gorko, ali točno."