DUGOGODIŠNJI dopisnik Frankfurter Allgemeine Zeitunga za jugoistočnu Europu i pisac Michael Martens gostovao je u HRT-ovoj emisiji "Razgovor s razlogom". Njegov djed bio je časnik Wehrmachta.

"Kroz tu povijest moje obitelji povijest 20. stoljeća postala mi je veoma bliska. Povijest nam je svima bliska, svi mi imamo obitelji koje su proživjele povijesna događanja, od povijesti ne možemo pobjeći. Nitko to ne može", rekao je.

"No u ovome slučaju jedan je predstavnik moje obitelji bio u žiži povijesnih događaja. Tako sam se rano počeo uvelike zanimati prvo za njemačku, a potom i europsku povijest. Danas je to dio moga identiteta. Ne mogu zamisliti svoj život bez povijesti, iako katkad poželim da mogu živjeti bez nje", dodao je.

"Postoje pojave koje se trebaju staviti u kontekst"

Tvrdi kako nije pokušao opravdati svojeg djeda, ali ga je pokušao razumjeti. "Kad želite pravedno ocijeniti povijest, naravno morate znati sve o događajima koji su se zbili, ali treba uzeti u obzir da dionici tog vremena nisu mogli znati što će se dogoditi, baš kao što ni mi ne znamo što će se za pet godina dogoditi u Europi", upozorio je.

Smatra da je nekim zemljama puno lakše staviti povijesne pojave u realni kontekst. Primjerice, navodi da su svi zločini koje su Nijemci počinili bili iznimno jasni.

"Kod drugih naroda nije bilo tako jednostavno. U tu bih skupinu svrstao Hrvatsku. Ni ovdje se ne smije nikako opravdavati Pavelića, jer se nema naprosto što opravdavati. No postoje pojave koje treba shvatiti i koje se moraju staviti u kontekst", napomenuo je.

"Vukovar je već bio sravnjen sa zemljom kad smo priznali Hrvatsku"

Martens upravo piše knjigu o raspadu bivše Jugoslavije. Istražuje pitanje je li Njemačka kriva za raspad Jugoslavije zbog tzv. preuranjenog priznanja Hrvatske i Slovenije.

"Nikad mi se nije činilo uvjerljivim da je Njemačka htjela razoriti Jugoslaviju i da je zbog toga priznala Hrvatsku i Sloveniju. To nije ni kronološki uvjerljivo, jer je Vukovar već bio sravnjen sa zemljom kad je Njemačka priznala Hrvatsku. Nije Njemačka pokrenula rat, rat je već odavna bjesnio. Njemačka je tek priznala činjenice i priznala samostalnost Hrvatske i Slovenije", izjavio je.

Zasad je našao mnogo dokaza koji pokazuju kako je priča da je Njemačka razorila Jugoslaviju posve pogrešna.

"Primjerice, naišao sam na mnogo dokumenata s početka 1991. s jasnom uputom njemačkom ministarstvu vanjskih poslova, koje je tada još bilo u Bonnu, o tome kako je očuvanje i jedinstvo Jugoslavije u interesu Njemačke i Europe i kako se ne smije poduzeti ništa što bi potaknulo raspad Jugoslavije", kazao je.

"Njemačka se također neće sastajati s vodstvom pojedinačnih republika, dakle Franjom Tuđmanom u Zagrebu i Milanom Kučanom u Ljubljani jer bi se to moglo pogrešno protumačiti kao da dajemo potporu separatistima", nastavio je.

O odnosima između Tuđmana i Kohla

Tadašnji austrijski predsjednik Kurt Waldheim i kancelar Franz Vranitzky relativno rano su primili Tuđmana, ali Nijemci nisu slijedili taj primjer. Tek se u drugoj polovici 1991. promijenilo njemačko stajalište.

Kad je krenuo istraživati, Martens je vjerovao da je odnos između Tuđmana i njemačkog kancelara Helmuta Kohla bio dobar. Obojica su bili konzervativni političari i obojica su bili povjesničari.

"Dogodio se susret Helmuta Kohla i Alije Izetbegovića. I prema zapisniku Izetbegović kaže Kohlu da Tuđman nije dovoljno dorastao zadatku. Otprilike je tako glasila formulacija. U zapisniku stoji primjedba da se kancelar Kohl živahno složio s tom Izetbegovićevom izjavom i iza nje uskličnik", naveo je.

Neki njegovi sugovornici također su potvrdili da Kohl nije bio naklonjen Tuđmanu.

"Jedan od razloga bio je, iako za to nemam dokaza jer su mi to rekli svjedoci, taj što je Tuđman volio velike nastupe. U svojim je govorima, prije nego što bi prešao na stvar, govorio o tisućljetnoj povijesti Hrvatske i Hrvata. To je Kohlu išlo prilično na živce. Imao je druge dogovorene susrete i htio je prijeći na ono bitno", istaknuo je.

Tuđman pred odborom za vanjske poslove u Bundestagu

Martens je provjerio zapisnike sa sjednica odbora za vanjsku politiku njemačkog Bundestaga o odnosu tadašnje hrvatske politike prema BiH.

"Hans Koschnik, kojeg poznaju neki i u Hrvatskoj jer je bivši gradonačelnik Bremena, a poslije posebni upravitelj Mostara, onako usput rekao da je Tuđman bio kod nas i izvijestio da je s Miloševićem razgovarao o podjeli BiH", naglasio je Martens.

"Mislim da se referirao na susret u Karađorđevu iako to nije izričito spomenuto. Meni je kao povjesničaru bilo iznimno zanimljivo što je hrvatski predsjednik stao pred odbor i otvoreno rekao da je razgovarao s čelnikom druge države o raspodjeli treće europske države", dodao je.

Međutim, zapisnika sa sjednice u kojoj je Tuđman govorio pred odborom za vanjske poslove nije bilo i nije ga mogao nikako pronaći, iako postoje naznake da je Tuđman dva puta bio pred odborom.

"Zaista se klonim teorija urote, ali se pitam zaista je li moguće da nestane zapisnik sa sjednice na koju je došao za europske razmjere i prema tadašnjim mjerilima tako važan gost. To mi je veoma čudno. No postoje daljnje indicije da je Tuđman s Miloševićem rado htio dijeliti Bosnu", smatra Martens.

O koncertu na Hipodromu

Martens je ovo ljeto pisao o koncertu Marka Perkovića Thompsona na Hipodromu.

"Taj najnoviji koncert pratio sam iz daljine. Nisam zbog toga doputovao u Zagreb. Najpametniji komentar o tome dali su bosanski franjevci. Rekli su da to s kršćanstvom nema veze. Baš suprotno, to je poraz kršćanstva, to je predstava koja nema veze s vjerom", uvjeren je.

"To je jedan aspekt. To je jeftina instrumentalizacija katoličanstva. Nisam katolik, ali mene bi kao vjernika smetalo. Nećete od mene nikad čuti da je tamo bilo petsto tisuća fašista. To je glupost. Besmislica. Određeni propagandni mediji u Srbiji to pišu. To je pretjerano", dodao je.