Nimalo slučajno Vatikan nije izabrao drugog tamnoputog papu u povijesti

BILO mi je zabavno nakon objave izbora novoga pape čitati nedavne učene prognoze. Nitko od uvaženih stručnjaka i samozvanih insajdera nije uvrstio u popis Roberta Prevosta. Meni osobno bilo je zanimljivo da je navodno u igri bio i kardinal Peter Kodwo Apiah Turkson, vatikanski službenik rođen u Gani. No, nije izabran, tako da je među dosad odabranih 266 papa (ili, 267, ovisi kako se računa), samo jedan bio tamnije puti.
Kako je izgledao Isus?
Vjerojatno mislite da ću sada krenuti s tko zna kojom nepotvrđenom srednjovjekovnom legendom, poput one o papisi Ivani. Ne brinite, neću, nije mi do izmišljanja ljudi i događaja, postoji ugledna svjetska organizacija koja se bavi time. Počet ću s pitanjem koje će vam se ispočetka učiniti nepovezanim: kako je izgledao Isus?
Naravno da ne možete na to pitanje egzaktno odgovoriti, ni sam Novi zavjet ne daje njegov opis. Što najvjerojatnije znači da prema najranijim predajama nije bilo ničeg osobito specifičnog u Isusovom izgledu. Novi zavjet i inače ne piše o izgledu svojih likova, dok Stari zavjet spominje samo neke neuobičajenosti (Šaul je bio izrazito visok, Samson iznimno jak, David je imao crvenu kosu).
Naravno, neki kasniji autori sebi su pustili na maštu da zamišljaju Isusa u različitim izdanjima, a pobjedu je odnio bijeli Isus s bradom i dugom crveno-smeđom kosom (i katkad plavim očima). Usput spominjem da je bila i rana tradicija o Isusu kao "mladom filozofu", bez duge kose i brade.
Galilejci onoga vremena
Znanstveno gledano, ta tradicionalna slika Isusa nema povijesnu osnovu. Zapravo je puno adekvatnije pitati kako izgledaju Galilejci onoga vremena. Na temelju analize jedne lubanje iz prvog stoljeća, Richard Neave i tim antropologa i programera načinili su 2001. godine rekonstrukciju njihovog izgleda: tamnije i pomalo kovrčave kose, crnih očiju i tamne kože. Najbliže tom opisu bili bi današnji Arapi, a slične crte naći ćete i kod nemalog broja današnjih Židova. Nije to bilo tako nepoznato antropolozima, čak ste i u antici imali npr. slikovne prikaze Mojsija tamnije kože u sinagogi u Dura-Europosu.
Neke natuknice iz Novoga zavjeta čini se da potvrđuju određene pretpostavke: recimo, Isus nije bio nazirej, dakle, nije spadao među one koji su se privremeno ili trajno zakleli da se (između ostalog) neće šišati. Stoga dugokosi Isus ne dolazi u obzir, što se slaže i s Pavlovim rogoborenjem da muškarcu ne pristoji duga kosa (Prva Korinćanima 11,14).
Kako Isus, tako i ostali
A to da je Isus bio tamnoput, crnokos i crnook znači da je takva bila i njegova majka, koju će također tradicionalno prikazivati kao ženu bijele kože (i nerijetko arijevski plavih očiju). Kad vidjelica iz Međugorja krene tako opisivati Mariju, možete biti sigurni da ona nije vidjela Mirjam, majku Isusovu. Ista je stvar s apostolima. Svi su oni na Da Vincijevoj grandioznoj slici prikazani kao bijelci. Osim Jude, njegova je koža tamnija, prije svega zbog sjene koja pada na njega.
Apostol Ivan je prikazan kao mladić s dugom, riđom kosom, kakvog ste mogli vidjeti u Firenzi Da Vincijevog vremena, ali ne u Galileji Isusovog vremena. Ivanu pristupa Petar sa zahtjevom da pita Isusa o kome govori kao izdajniku. Petar je tu prikazan u skladu s već uvriježenom tradicijom, kao stariji čovjek, sijede kose i brade. I bijelac, naravno.
Prvi tamnoputi papa
Da Vinci, dakako, nije historiografski izvor, Isus nije imao svoju posljednju večeru u renesansnoj zgradi, niti je sjedio za stolom (i to svi na jednoj strani), ljudi u Judeji onoga vremena sjedili su na podu. Niti je Petar izgledao kao na slici.
Ne znamo koliko je imao godina, samo možemo slobodno reći da nije bio bijelac, nego, kao i Isus i Marija i svi apostoli – arapsko tamne puti. nI kao što znate, po jednodušnoj crkvenoj predaji, Petar je bio prvi rimski biskup.
Petrova stolica
Mi o Petru znamo jako malo, jedini dokument kojemu možemo vjerovati jesu Pavlove poslanice Galaćanima i Prvoj Korinćanima. Pavao je sreo Petra u Jeruzalemu, a spomenuo je i da Petar na svoja misijska putovanja vodi svoju suprugu.
Ne znamo što uopće po pitanju Petra možemo vjerovati Evanđeljima i Djelima, premda se i tamo jasno implicira da je bio oženjen (Isus liječi njegovu punicu). Uvijek ga se navodi kao prvog među apostolima, a sve ostalo što o njemu čitamo uglavnom su legende nastale desetljećima kasnije. I bez obzira na to što su pisane lijepi broj godina nakon navodne Petrove mučeničke smrti, niti na jednom mjestu ne spominju da je on ikada bio u Rimu, kamoli da je tamo vodio crkvu. Petar će postati papa tek u kasnijoj crkvenoj predaji, koja se nastavila na tajnovite riječi o crkvi izabranoj u Babilonu, što ih je napisao neznani pisac Prve Petrove (5,13). Možete biti sigurni da na stolici na kojoj sjede pape nikada nije sjedio ribar Petar iz Kafarnauma. O tome sam već opširnije pisao, pa da se ovdje ne ponavljam.
Petar, prvi papa
No, ipak imam jednu napomenu: koliko god da Petar definitivno nije bio u Rimu, ako njega Crkva smatra svojim prvim papom, onda je on bio prvi papa. Znam, apsurdno zvuči, ali to je isto kao kad nekoga posmrtno proglasite generalom ili narodnim herojem. Recimo onda da je i Petar zapravo posmrtno proglašen papom, kad je već bilo zaboravljeno tko je on zapravo bio.
I osim što je postao prvi papa, Petar je postao bijelac, kao i Isus i Marija i svi ostali apostoli. I nije se zvao Petar, to je samo grčki prijevod njegovog aramejskog nadimka Kefa, "stijena". Dodatno su ga helenizirali autori poslanica koje se nazivaju Petrovim, pisanim s odličnim poznavanjem grčkog jezika, filozofije i retorike.
To kako tamnoputi Isus, Marija i apostoli postaju bijelci jest duga i za Crkvu nimalo pohvalna priča. Između ostalog, to je i priča o totalnom raskidu Crkve sa svojim židovskim korijenima.
Nisam pokušavao glumiti nekog stručnjaka koji zna tko će najvjerojatnije biti sljedeći papa. Jedino sam tipovao da to neće biti Peter Kodwo Apiah Turkson. Ne zato što imam ikakve povjerljive informacije, nego zbog cjelokupne crkvene povijesti.
Unatoč tome što je Katolička crkva učinila dosta koraka naprijed – i unatoč tome što nikada nije potonula u rasizam koliko jedan dio protestantske im braće – na izbor drugog tamnoputog pape još ćete dugo čekati. Dotad imate bijelog Petra i njegove nasljednike iste boje kože.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati