NEKOĆ gotovo mitsko biće sibirskih šuma, amurski tigar sve češće napušta svoje prirodno stanište i sije strah u selima ruskog Dalekog istoka. Najveća mačka na svijetu, proslavljena zbog svoje snage, ali i jedna od najugroženijih vrsta, postala je smrtonosna prijetnja.

Nakon što su mjesecima otimali pse i napadali stoku, gladne zvijeri okrenule su se i ljudima. Protekla zima bila je najsmrtonosnija u posljednjih nekoliko desetljeća, s nekoliko fatalnih napada na lokalno stanovništvo, piše The Guardian.

Ekološka katastrofa tjera tigrove među ljude

Glavni uzrok ove alarmantne promjene u ponašanju tigrova je ekološka katastrofa koja je poharala njihova lovišta. Afrička svinjska kuga, gotovo uvijek smrtonosna bolest, desetkovala je populaciju divljih svinja, koje su ključan izvor hrane za tigrove, osobito za ženke s mladuncima.

Virus je najvjerojatnije stigao iz Kine, gdje je od 2018. godine usmrtio milijune svinja. Uz to, nekontrolirani krivolov na jelene i pojačana sječa šuma stvorili su savršenu oluju koja je grabežljivce natjerala da hranu potraže izvan svog prirodnog okruženja. U nekim regijama broj sukoba između ljudi i tigrova porastao je za nevjerojatnih 1000 %.

Crna statistika

Posljedice su razorne i za ljude i za tigrove. Dok se uobičajeno godišnje zabilježi tek nekoliko incidenata, podaci za razdoblje od listopada 2024. do rujna 2025. su poražavajući. Najmanje 17 amurskih tigrova je ubijeno, a 27 ih je uhvaćeno.

Mnoge od uhvaćenih životinja pronađene su izgladnjele i dehidrirane, a neke su imale i prostrijelne rane ili ozljede od sudara s vozilima. Tri od uhvaćenih tigrova kasnije su uginula.

"Tigrovi su gladni. Zato vidimo ove incidente", izjavio je za Guardian stručnjak za amurske tigrove koji je želio ostati anoniman zbog straha od posljedica. Zaštita tigrova u Rusiji postala je izrazito politizirano pitanje. "Ljudi žele ukazati vladi na problem, ali oni ne žele slušati", dodaje stručnjak.

Politizacija zaštite i službene brojke

Javno govoriti o sukobima s tigrovima na ruskom Dalekom istoku može biti opasno. Ruski predsjednik Vladimir Putin još je 2008. godine podržao napore za očuvanje vrste i osnovao Centar za amurske tigrove. Službeni podaci tvrde da u divljini danas živi oko 750 jedinki, što je značajan porast u odnosu na samo 40 tigrova iz 1940-ih.

Iako mnogi stručnjaci sumnjaju u točnost tih brojki, slažu se da je Putinova inicijativa u početku pomogla. Međutim, danas mnogi konzervatori strahuju da su velike mačke u puno većim problemima nego što vlasti priznaju.

Na nedavnom događaju, Sergej Aramilev, generalni direktor Centra za amurske tigrove, umanjio je ozbiljnost situacije. "Smrtni slučajevi ljudi u napadima amurskih tigrova izuzetno su rijetki. Od 2010. do 2024. godine zabilježeno je 20 napada na ljude, što je rezultiralo s 13 ozljeda i sedam smrtnih slučajeva. Od tih 20, 18 je bilo izazvano od strane ljudi", rekao je.

"Dva nedavna slučaja 2025. godine bila su u skladu s ukupnom statistikom; oba tigra imala su višestruke prostrijelne rane. Stoga je tvrdnja o neizazvanoj agresiji tigra prema čovjeku nategnuta i postoji samo u nepouzdanim internetskim publikacijama", dodao je.

Očajni stanovnici i apel stručnjaka

Dok vlasti umanjuju problem, lokalno stanovništvo je očajno. U siječnju su se stanovnici jednog sela putem društvenih mreža žalili na tigricu koja im lovi pse, dok su drugi zaprijetili bojkotom lokalnih izbora ako ne dobiju bolju zaštitu. Stručnjaci se slažu da je rješenje u korijenu problema.

"Ako očuvamo ekosustav, očuvat ćemo i tigrove. Afrička svinjska kuga ne bi bila tako velik problem da je šuma u dobrom stanju", zaključuje jedan od stručnjaka. Potrebno je hitno smanjiti utjecaj sječe i rudarstva kako bi se zaštitilo stanište koje je ključno za opstanak najveće mačke na svijetu.