NATO saveznici raspravljaju o snažnijem odgovoru na sve provokativnije poteze Vladimira Putina, uključujući mogućnost postavljanja navođenih borbenih dronova duž granice s Rusijom te ublažavanje ograničenja za pilote kako bi im se omogućilo da otvore vatru na ruske zrakoplove.

Prema riječima četvorice dužnosnika NATO-a upoznatih s razgovorima, cilj je povećati cijenu koju Moskva plaća za svoj "hibridni rat" i utvrditi jasne protumjere nakon niza povreda zračnog prostora ruskih dronova i borbenih zrakoplova.

Naoružavanje izviđačkih dronova

Države koje graniče s Rusijom, uz potporu Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, pokrenule su te razgovore, koji su se potom proširili na širi krug članica u savezu koji broj 32 članica.

Među prijedlozima su naoružavanje izviđačkih dronova koji se trenutačno koriste za prikupljanje obavještajnih podataka o ruskim vojnim aktivnostima te snižavanje praga odluke za pilote koji patroliraju istočnom granicom kako bi mogli obarati ruske zračne prijetnje kad i ako uđu u zračni prostor članoca NATO-a.

Još jedna opcija jest provođenje vojnih vježbi NATO-a uz samu granicu s Rusijom, osobito u udaljenijim i slabije nadziranim dijelovima granice. Američki predsjednik Donald Trump prošlog je mjeseca izjavio da bi NATO trebao otvoriti vatru na ruske zrakoplove koji povrijede saveznički teritorij.

Niz ruskih provokacija potaknuo ozbiljne razgovore u NATO-u

Trumpova izjava uslijedila je nakon vala ruskih provokacija, uključujući prvi izravni sukob između zrakoplova NATO-a i ruskih dronova otkako je Rusija 2022. započela totalnu invaziju na Ukrajinu. Uz taj incident u poljskom zračnom prostoru, ruski su dronovi ušli i u rumunjski teritorij, a borbeni avioni MiG preletjeli su u estonski zračni prostor.

Istodobno, deseci neidentificiranih dronova izazvali su velike poremećaje u zračnim lukama u Belgiji, Danskoj i Njemačkoj. Neki dužnosnici te incidente povezuju s istom vrstom hibridnog rata koji Moskva vodi i koji uključuje kibernetičke napade te pokušaje sabotaže.

Matthew Whittaker, američki veleposlanik pri NATO-u, rekao je prošlog tjedna da "svaki dan" radi s saveznicima kako bi osigurao "bolje opcije u asimetričnom i hibridnom ratovanju". Dodao je da je ključno "pobrinuti se da imamo dovoljno stepenica na ljestvici eskalacije", prenosi Financial Times.

Rasprava o pravilima za otvaranje vatre

Dva dužnosnika NATO-a izjavila su da je jedan od hitnih problema pojednostaviti pravila borbenog djelovanja na istočnom krilu saveza.

Neke zemlje zahtijevaju da piloti borbenih zrakoplova vizualno potvrde prijetnju prije nego što reagiraju, dok druge dopuštaju otvaranje vatre na temelju radarskih podataka ili procijenjene opasnosti s obzirom na smjer i brzinu neprijateljskog objekta. NATO nije odmah odgovorio na upit za komentar.

Prema navodima dvojice dužnosnika, razgovori koji su započeli u manjem krugu izravno pogođenih država sada su prerasli u širu raspravu, jer i drugi glavni gradovi saveznica prepoznaju širu prijetnju destabilizacijskog djelovanja Moskve.

Neki žele odlučniji stav, drugi pozivaju na oprez

Jedan je dužnosnik rekao da neke članice traže agresivniji stav NATO-a kako bi se postigao učinak odvraćanja. Drugi, pak, savjetuju suzdržaniji pristup s obzirom na rizik izravnog sukoba s nuklearnom silom poput Rusije.

"Vode se aktivni razgovori o tim pitanjima, o tome kako učinkovitije odgovoriti na Rusiju", rekao je jedan diplomat NATO-a, upozorivši da su pregovori još u početnoj fazi.

NATO je prošlog mjeseca dvaput održao izvanredne sastanke zbog incidenata u Poljskoj i Estoniji te pokrenuo operaciju Istočna straža radi jačanja protuzračne obrane država na prvoj liniji.

Europska unija priprema vlastite mjere

Sva četvorica dužnosnika upozorila su da za sada nema roka ni obveze da se postigne dogovor o promjeni vojnog stava te da se eventualna promjena možda neće javno objaviti. Kako piše Financial Times, rasprave u NATO-u odvijaju se paralelno s pripremama Europske unije za vlastite korake u odgovoru na ruske provokacije.

EU razmatra ograničavanje kretanja ruskih diplomata po Europi, jer ih obavještajne službe sumnjiče da vode mreže agenata i sabotaže u zemljama u kojima službeno nisu akreditirani. Također se razmatra korištenje europskih fondova za postavljanje obrambenih sustava protiv dronova.

Von der Leyen: "Europa mora odgovoriti jedinstveno"

"Ovo je promišljena i ciljano vođena kampanja sive zone protiv Europe. I Europa mora odgovoriti", izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu.

"Rusija želi sijati podjele. Mi moramo odgovoriti jedinstvom", rekla je zastupnicima Europskog parlamenta. "Ne smijemo samo reagirati, moramo odvraćati. Jer ako oklijevamo djelovati, siva zona će se samo širiti."