U OŽUJKU 2022. probudio me snažan prasak u Zagrebu. Moja prva misao bila je - rat je počeo i u Hrvatskoj.

Ujutro se ispostavilo da je uzrok eksplozije bio veliki dron sovjetske proizvodnje "Strizh - TU 143", koji je preletio teritorij Rumunjske i Mađarske te na kraju stigao do Zagreba, gdje je eksplodirao na Jarunu. Čudom nitko nije poginuo niti ozlijeđen, oštećeni su samo automobili.

Galerija

Zašto protuzračna obrana članica NATO-a nije oborila dron koji je pao na Zagreb?

Kada je prošao prvi šok zbog te vijesti, pojavilo se vrlo otvoreno i vrlo jednostavno pitanje – zašto taj dron nije oboren protuzračnom obranom NATO zemalja iznad čijeg je teritorija letio gotovo sat vremena? Radi li uopće sustav protuzračne obrane NATO zemalja, a posebno Hrvatske?

Od tada se puno toga promijenilo. Krvavi rat u Ukrajini se nastavlja, a ukrajinska protuzračna obrana gotovo svaku noć obara krstareće rakete i bespilotne letjelice tipa Shahed. Samo tijekom noći s utorka na srijedu Ukrajinu je napalo 415 dronova tipa Shahed i mamaca tipa Gerbera, kao i 43 rakete.

Ovaj put ruski dronovi nisu letjeli samo prema ciljevima u Ukrajini, nego i nad Poljskom

No, ova se noć razlikovala od prethodnih po tome što ruski dronovi namjerno nisu letjeli samo prema ciljevima u Ukrajini, već i prema teritoriju Poljske. Zatvorene su civilne zračne luke, a borbeni zrakoplovi i Poljske i njezinih NATO saveznika dignuti su u zrak.

Poljsko vodstvo s ponosom je izjavilo da su srušili čak 4 bespilotne letjelice od 19. Glavni tajnik NATO-a, Rutte, s ponosom je izjavio da je NATO pokazao sposobnost zaštite svog zračnog prostora.

Na fotografiji koju je objavio poljski zastupnik Dariusz Stefaniuk može se vidjeti dron mamac Gerbera. On je u sastavu ruske vojske, koristi se za iscrpljivanje protuzračne obrane i izviđanje, a može nositi oko 5 kilograma eksploziva. Njegova je vrijednost oko 10.000 eura. Za njegovo obaranje korištene su rakete AIM 120 C7, čija je vrijednost najmanje 1,2 milijuna dolara po komadu.

Ovo nije prvi ruski napad

Ono što se dogodilo u noći 10. rujna daleko je od prvog slučaja povrede granice države članice NATO-a od strane ruskih bespilotnih letjelica. Osim već spomenutog slučaja u Hrvatskoj, do 10. rujna 2025. godine, Poljska se redovito suočavala s ruskim borbenim dronovima koji su ne samo ulazili na njezin teritorij, već su tamo i eksplodirali.

Teško je izbrojati incidente sa Shahedima koji su pali na teritorij Rumunjske ili samo proletjeli njezinim zračnim prostorom, iako se ti incidenti uglavnom datiraju u 2023. i 2024. godinu, kada su Rusi posebno često napadali ukrajinske luke na Dunavu, smještene tik uz granicu.

Znakovita reakcija članica NATO-a - od nijekanja do uvjeravanja o "slučajnostima"

No, i u slučaju Hrvatske, i Poljske, i Rumunjske, reakcija na takve incidente bila je vrlo rječita. Na primjer, Rumunjska je pokušavala demantirati samu činjenicu preleta raketa i dronova preko svog teritorija, unatoč izvješćima ukrajinskih zračnih snaga – ali dokazi u obliku krhotina bili su previše materijalni da bi se porekla očita činjenica – ruski dronovi su nesmetano eksplodirali na teritoriju zemlje članice NATO-a.

Do 10. rujna, vlade Poljske, Rumunjske, Mađarske, pa i Hrvatske, te predstavnici NATO-a bili su prisiljeni uvjeravati javnost da je to, eto, "slučajnost". Da su se dronovi "slučajno skrenuli s kursa" i zato se ne može govoriti o izravnom napadu usmjerenom na Poljsku, Rumunjsku ili Hrvatsku.

No, ako se u slučaju Hrvatske, ili nekih dronova na teritoriju Poljske, doista može govoriti o slučajnosti, onda u slučaju Rumunjske postoji razlog za vjerovanje da su Rusi svjesno planirali napade na luke Ukrajine na Dunavu preko teritorija Rumunjske, uvjereni da nitko neće oboriti njihov dron. Ali doista - krajnji cilj napada svaki put je bio upravo ukrajinski, a ne rumunjski, poljski ili hrvatski objekt.

Nikad nećemo znati koliko je zapravo dronova Rusija poslala na Poljsku. Velik dio srušili su Ukrajinci

Sada je sve suštinski drugačije. Činjenica ostaje neporeciva - u noći 10. rujna, Poljska, članica NATO-a, bila je napadnuta s najmanje 19 ruskih dalekometnih dronova. To ne može biti slučajnost, to je svjesno usmjeravanje vojne tehnike na Poljsku. Usput budi rečeno, koliko je točno bespilotnih letjelica Rusija usmjerila na Poljsku, nemoguće je reći, jer je značajan dio njih oboren od strane ukrajinskih zračnih snaga još dok su bile na putu.

Unatoč svim izjavama ruskog ministarstva obrane da bespilotne letjelice tipa Gerbera ne mogu doletjeti do Poljske zbog maksimalnog dometa od 700 km, to se lako opovrgava jednostavnom činjenicom – svi pronađeni ili oboreni Gerbera dronovi u Poljskoj imali su dodatne spremnike za gorivo.

Među Gerberama koje su pronađene u Ukrajini dodatnih spremnika nikada nije bilo, stoga je to bila posebna verzija kako bi doletjeli što dalje. Na primjer, praktički preko cijelog teritorija Poljske.

Što je to bilo i zašto je Rusija upravo sada izvela takav napad?

Ukrajinski vojni analitičar, pukovnik Kostjantin Mašovec, skreće pozornost na nekoliko faktora, koji također upućuju na to da je ovaj napad bio planirani čin provjere reakcije NATO-a.

Prvo - broj dronova. Ako se doista radi o 19 jedinica, i to različitih tipova bespilotnih letjelica, uključujući dronove mamce, onda o bilo kakvoj "slučajnosti" uopće ne treba govoriti.

Drugo - smjerovi leta bespilotnih letjelica. Očito je da se, barem dio njih, kretao u smjeru Rzeszowa (zračna luka Rzeszów-Jasionka), koji je glavno logističko središte u Poljskoj za američko oružje.

Svi vojni stručnjaci s kojima sam razgovarao, kako u Ukrajini, tako i u Europi, slažu se prije svega s tim da je Rusija vrlo pažljivo analizirala reakciju Poljske na prelet velikog broja "neidentificiranih" bespilotnih letjelica preko njezinog zračnog prostora. Prije svega, reakciju vodstva na stvarni napad, ali i parametre poput brzine borbene reakcije snaga protuzračne obrane.

Rusi počeli s dezinformacijama i prije nego što je zadnji dron prešao granicu

U prilog ovoj verziji događaja govori i podatak da je potpredsjednik poljske vlade Krzysztof Gawkowski izjavio da se provodi organizirana kampanja dezinformiranja od strane ruskih i bjeloruskih obavještajnih službi. Prema njegovim riječima, sumnjiva aktivnost i širenje ruskih verzija o napadu dronova na Poljsku u društvenim mrežama počela je prije nego što je posljednji dron prešao granicu.

Trenutno je Ukrajina izravno ponudila Poljskoj potrebnu pomoć u suzbijanju sličnih incidenata. Predsjednik Volodimir Zelenski je naglasio da Rusija nije dobila oštru reakciju globalnih lidera na ono što Rusi rade. Ukrajina predlaže koordiniranu i zajedničku zaštitu zračnog prostora i predstavila je partnerima plan kako se to može učiniti. Vojni dužnosnici i predstavnici Ministarstva obrane Poljske i Ukrajine sastat će se u bliskoj budućnosti.

Unatoč svemu tome, ključno pitanje se nije promijenilo od 2022. godine, a to je je li Europa i NATO doista spremni suprotstaviti se Rusiji i jesu li spremni učiti o tome od Ukrajine?

Rusi sad govore o "zalutalim" dronovima. Što kad "zalutaju" vojnici?

Uostalom, sada Rusija govori o dronovima koji su "zalutali". Ali što će Europa učiniti ako sutra, tijekom vježbi, ruski vojnici "zalutaju" i uđu u neko pogranično selo u Poljskoj, Litvi ili Finskoj i ostanu tamo?

Po jednoj legendi, ruske zračno-desantne snage počele su nositi plave beretke nakon što su 21. kolovoza 1968. godine, pod krinkom mirovnih snaga, zauzele zračnu luku Ruzyně u Pragu, u Čehoslovačkoj, nakon čega je uslijedilo zauzimanje Čehoslovačke i promjena režima u potpunosti podređenog Sovjetskom Savezu. Povijest se ponavlja, zar ne?