Podrijetlo misterioznih sibirskih kratera možda leži dublje nego što smo mislili

VIŠE od desetljeća nakon što su u permafrostu Zapadnog Sibira otkrivene misteriozne rupe, znanstvenici i dalje raspravljaju o njihovu podrijetlu, nudeći teorije koje sežu od eksplozija plina do udara meteora. Prvi takav krater uočen je još 2014. godine, a njegova pojava pokrenula je lavinu pitanja na koja još uvijek tražimo odgovore, piše Science Alert.
Sada je tim geoznanstvenika sa Sveučilišta u Oslu, predvođen Helgeom Hellevangom, predstavio novi model koji bi mogao objasniti zašto se ove goleme rupe formiraju isključivo na poluotocima Jamal i Gidan, a ne i u drugim arktičkim regijama s permafrostom.
Prvi krater, otkriven na sibirskom poluotoku Jamal 2014., bio je širok oko 30 metara i dubok više od 50 metara. Okruživao ga je izbačeni materijal, što je upućivalo na eksplozivno podrijetlo. Ove neobjašnjive rupe imaju toliko strme i okomite zidove da bi se lako moglo pomisliti kako su iskopane strojevima.
Novo objašnjenje - plin iz dubine Zemlje
Hellevang i njegov tim slažu se da je nakupljanje metana pod tlakom ključni pokretač ovih rupa, koje se danas nazivaju krateri emisije plina (GEC). Međutim, dok su raniji modeli pretpostavljali da su za nastanak rupa u potpunosti odgovorni procesi unutar samog permafrosta, nova studija to smatra malo vjerojatnim.
"Kada bi unutarnji procesi permafrosta, potaknuti klimatskim promjenama, bili odgovorni za erupcije, očekivalo bi se da će se GEC-ovi formirati i drugdje u područjima permafrosta koja sadrže plinske hidrate, podzemni led ili kriopege. To nije slučaj," pišu Hellevang i tim.
"Volumen šupljina ispunjenih plinom potreban za objašnjenje formiranja GEC-a i izbačenog materijala vjerojatno se neće formirati samo unutarnjim procesima permafrosta."
Umjesto toga, otkrili su da su za stvaranje dovoljne sile za ovakvu podzemnu eksploziju vjerojatno potrebni toplina i prirodni plin koji dolaze iz dubine, ispod samog permafrosta. Smatraju da plin curi iz rasjednih sustava u stijenama daleko ispod leda na poluotocima Jamal i Gidan. To ima smisla, s obzirom na to da se ovi poluotoci nalaze iznad jednih od najvećih svjetskih rezervi prirodnog plina.
Uloga klimatskih promjena i buduća istraživanja
Ipak, istraživači i dalje tvrde da klimatske promjene igraju važnu ulogu. Otapanje permafrosta, potaknuto rastućim temperaturama, slabi ledeni pokrov i stvara tanji 'čep' kroz koji plin može lakše probiti na površinu.
Iako ovaj model nudi uvjerljivo objašnjenje za nastanak kratera, tek ga treba potvrditi usporedbom sa stvarnim mjerenjima na terenu. Tek tada bismo mogli konačno doći do dna ove sibirske misterije.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati