DUBOKO ispod ruševina Rafaha, na jugu Gaze, rat još nije gotov. Tjednima nakon uspostave primirja, deseci Hamasovih militanata ostaju zarobljeni u podzemnim tunelima, iza izraelskih linija, dok posrednici očajnički pokušavaju pronaći rješenje koje neće urušiti krhki mir, piše CNN.

Pitanje što učiniti s gotovo 200 Hamasovih boraca na teritoriju koji sada okupira Izrael preraslo je iz taktičkog u osjetljivo diplomatsko pitanje bez jasnog rješenja. Ćelije u kojima se nalaze, čiji točan broj i lokacija nisu poznati,  utvrdile su se u tunelima nakon što je primirje prije mjesec dana podijelilo Gazu duž takozvane žute linije. Prema dogovoru, Izrael kontrolira područje istočno od linije, dok Hamas ponovno uspostavlja vlast zapadno od nje.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu jasno je poručio kako nema namjeru jednostavno pustiti Hamasove borce da se vrate na teritorij pod kontrolom Hamasa. S druge strane, Hamas je objavio da se njegovi militanti nikada neće predati niti položiti oružje.

Nije se realizirala opcija deportacije militanata u treću zemlju

U rješavanje problema aktivno se uključila i Trumpova administracija, koja vrši pritisak na Izrael da se postigne održivo rješenje. Prema dva izraelska izvora, Trumpov zet i američki izaslanik Jared Kushner o tome je razgovarao s Netanyahuom na sastancima početkom tjedna. "Amerikanci žele prijeći na sljedeću fazu i zatvoriti dosje zatvorenika iz Rafaha", rekao je jedan od izvora.

Druga faza primirja trebala bi uključivati stvaranje međunarodnih sigurnosnih snaga u Gazi, razoružanje Hamasa i daljnje povlačenje izraelskih snaga. Svaki od tih koraka zahtijeva teške pregovore, a sudbina militanata zarobljenih u tunelima dodatno komplicira ionako složenu diplomatsku slagalicu, piše CNN.

Jedna od ideja bila je deportacija militanata u treću zemlju, pri čemu se spominjala Turska kao moguća opcija, no to rješenje nije zaživjelo. U međuvremenu, bez rješenja na vidiku, ćelije predstavljaju tempiranu bombu. S ograničenim ili nikakvim pristupom hrani i vodi, Hamasovi borci suočeni su s jednostavnim izborom: predaja ili borba.

Ova situacija loše utječe na primirje

Muhammad Shehada, specijalist za Gazu pri Europskom vijeću za vanjske odnose, ranije je za CNN izjavio kako "Hamas čak ni ne zna koliko ih je tamo još živo". Ova pat pozicija već se pokazala kao izravna prijetnja primirju koje je stupilo na snagu 10. listopada.

Vjeruje se da su upravo te izolirane ćelije, odsječene od Hamasovog zapovjedništva, odgovorne za nedavne napade na izraelske snage koji su izazvali žestoku odmazdu i dvaput doveli primirje na rub propasti. Nakon što su 19. listopada u Rafahu ubijena dva izraelska vojnika, Izrael je pokrenuo napade u kojima su ubijena najmanje 44 Palestinca.

Samo tjedan dana kasnije, nakon ubojstva još jednog izraelskog vojnika, u izraelskim napadima poginulo je više od 100 Palestinaca, uključujući desetke djece. Dok diplomacija stoji na mjestu, ni Izrael ni Hamas ne pokazuju namjeru popuštanja.

"Za nas ne postoji opcija predaje neprijatelju"

Ured premijera Netanyahua tijekom tjedna je izdao nekoliko demantija vezanih uz izvješća o mogućem oslobađanju, kako ih Izrael naziva, terorističkih ćelija. "Premijer se nije obvezao Amerikancima da će osloboditi zatvorenike iz Rafaha", rekao je visoki izraelski dužnosnik prije četiri dana, dodavši nekoliko sati kasnije da "suprotno izvješćima, ne postoji dogovoreno rješenje".

S druge strane, vojno krilo Hamasa prije šest dana je objavilo priopćenje u kojem stoji da "za njih ne postoji pojam opkoljavanja ili predaje neprijatelju". "Oni moraju pronaći rješenje kako bi osigurali nastavak primirja", poručile su brigade Al Qassam.

U nedostatku rješenja, Izraelske obrambene snage (IDF) sukobile su se s Hamasovim ćelijama. Prije tri dana je IDF dvaput izvijestio da su njegove trupe djelovale kako bi "demontirale podzemnu infrastrukturu" nakon što su identificirale "četiri terorista" na područjima pod izraelskom okupacijom.

"Postoje dvije opcije: predaja i zatvor ili smrt"

U oba slučaja izraelske snage otvorile su vatru, tvrdeći da su akcije u skladu s primirjem koje dopušta uništavanje tunela, što Hamas smatra jasnim kršenjem dogovora. Netanyahu je pod snažnim pritiskom izraelske desnice da odbije bilo kakav dogovor koji bi militantima omogućio siguran prolaz.

Bivši izraelski ministar obrane Avigdor Liberman prije četiri dana je na društvenoj mreži X to i poručio. "Za teroriste koji su ubili vojnike IDF-a nakon proglašenja primirja, moraju postojati samo dvije opcije: predaja i zatvor ili smrt", napisao je. Takav politički pritisak značajno sužava Netanyahuove opcije, budući da bi svaki ustupak Hamasu bio dočekan s oštrim kritikama.

Prema američkom planu, Hamasovi militanti mogli bi dobiti amnestiju ako predaju oružje i obvežu se na "miran suživot". Iako pitanje podzemnih boraca vjerojatno neće samo po sebi srušiti cjelokupni mirovni napor, u koji SAD ulaže golem politički kapital, ono predstavlja još jednu tešku prepreku za posrednike koji pokušavaju održati krhko primirje.