STRUČNJAKINJE s Građevinskog fakulteta u Beogradu, docentica Sanja Fric i redovita profesorica Jelena Dobrić, analizirale su dostupnu dokumentaciju o smrtonosnom padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i gostujući u podcastu "Sfera" otkrile krajnje zabrinjavajuć podatak. Podsjetimo, u padu nadstrešnice prije godinu dana poginulo je 16 ljudi.

Naime, radovi na hidroizolaciji krova izvodili su se u prosincu 2022. godine, tijekom kojeg je u Novom Sadu kiša padala čak 18 dana. Riječ je o istom mjesecu kada su radovi naglo ubrzani, a rok za njihov završetak skraćen za osam mjeseci, piše nova.rs.

Da prosinac nije idealno vrijeme za hidroizolaciju krova koji godinama prokišnjava, jasno je vjerojatno svakom laiku, no čini se da to nije smetalo izvođačima radova. Uvidom u jedan od građevinskih dnevnika, koji je bio dio nepotpune dokumentacije, potvrđeno je da su se radovi odvijali u mjesecu s 18 kišnih dana, navode Fric i Dobrić. 

Upitna hidroizolacija i ubrzana korozija

Profesorice Fric i Dobrić istaknule su kako je za istragu ključno utvrditi kada je točno nastala korozija unutar zatega koje su nadstrešnicu povezivale s krovnom konstrukcijom. Objasnile su da, suprotno uvriježenom mišljenju, korozija ne mora nastajati desetljećima, već se pod određenim uvjetima može razviti i u samo nekoliko godina.

Dokazi također upućuju na to da se voda zadržavala u ispustima krova, upravo na mjestima gdje su zatege bile pričvršćene, iako je izvorni projekt predviđao nagib kako bi se to spriječilo.

"Brzina razvoja korozije, u velikoj mjeri ovisi o stupnju agresivnosti sredine u kojoj je čelična komponenta i apsolutno nije točno da je to razdoblje koje je uvijek nekoliko desetljeća, već može biti i značajno kraće. Zbog toga je važno dati odgovor na pitanje kada se korozija dogodila. Je li se događala prije ili tijekom razdoblja rekonstrukcije zgrade", kazala je prof. dr. Jelena Dobrić.

Dodala je kako se iz dostupne dokumentacije jasno vidi da se kišnica zadržavala na krovu, a nakon uklanjanja krovnih slojeva uočena je i prisutnost vode iznad armiranobetonske ploče.

"Razdoblje praćeno kišom" 

"Ovo je važno jer je prema dokumentaciji koju smo analizirali, utvrđeno je da je razdoblje sanacije krovnog pokrivača, odnosno uklanjanje starih slojeva i postavljanje novih, doduše to je na ravnom dijelu krova, za pilasti dio krova mislimo da stari slojevi nisu ni uklanjani, rađeno u razdoblju od rujna 2022. do ožujka 2023. To razdoblje bilo je praćeno kišnim padalinama, što znači da postoje indikacije da je pravilnost sanacije krovnog pokrivača upitna", pojasnila je Dobrić.

Njezina kolegica Sanja Fric otkrila je ključni detalj. "Radovi na hidroizolaciji krova rađeni su u prosincu 2022. godine. Sama činjenica da se takvi radovi rade u prosincu bila nam je pod znakom pitanja. To je onaj prosinac u kojem je rok za završetak radova značajno skraćen za osam mjeseci.

Podatke iz građevinskog dnevnika o vremenskim uvjetima preklopile smo s podacima Hidrometeorološkog zavoda i došle do zaključka da je od svih radnih dana u tom prosincu, čak 18 bilo kišnih. Nekad većeg, nekad manjeg intenziteta. Je li moguće da se pod padalinama vrši hidroizolacija krova", zapitala se Fric.

Manjkava dokumentacija i skraćeni rokovi

Profesorica Fric je naglasila da im je bio dostupan samo jedan građevinski dnevnik, iako je u zapisnicima sa sastanaka navedeno da je svaki podizvođač vodio svoj. "Imamo konstataciju koju su potpisali svi sudionici na sastanku, ali mi nemamo građevinske dnevnike podizvođača. Imamo građevinske dnevnike samo jednog podizvođača", rekla je Fric.

Posebno je paradoksalna inicijativa vlasti iz prosinca 2022. da se rok za izvođenje radova skrati za sedam do osam mjeseci, bez ikakvog poznatog razloga, pogotovo jer je prvotno bilo odobreno produljenje roka.

"Nemamo ni plan dinamike izvođenja radova. Inicijalni dinamički plan je dostavljen, ali ne i korigirani, poslije odobrenog skraćenja radova, a koji je po ugovoru neophodan. On nije javno dostupan", istaknula je Fric. Uz to, od ogromne količine objavljene dokumentacije, tek se mali postotak odnosi na samu zgradu stanice.

Jedna dozvola za višestruke probleme

Kao jedan od izvora problema, Fric navodi činjenicu da je za cijeli složeni projekt izdana samo jedna dozvola, iako se on sastojao od različitih elemenata - od rekonstrukcije pruge do izgradnje i obnove zgrada, vijadukata i mostova.

"Izdana je samo jedna dozvola za sve, umjesto da ih bude više, shodno svrsi. Ovo je, vjerujem, napravilo opću zbrku svima, investitoru, projektantu… Imamo slučaj da se potpuno različiti objekti tretiraju isto, umjesto da svaki objekt ima neovisnu tehničku kontrolu”, navela je Sanja Fric.

Prema riječima Jelene Dobrić, takav je pristup stvorio prostor za "akumulaciju pogrešaka". "Vjerojatnost da se dogodi previd se povećala. Imamo projektnu dokumentaciju koja je jasna i dostupna, a izvođačka dokumentacija nije jasna, što je važno da bi se odredio uzrok pada. Za sada je razlog urušavanja korozija, pri čemu drugi faktori koji su doveli do urušavanja nadstrešnice nisu dovoljno detaljno objašnjeni u tom nalazu", smatra Dobrić.

Za kraj, Fric je istaknula još jedan paradoks - Tužiteljstvo je s prijedlogom optužnice izašlo 30. prosinca, iako se dokumentacija dopunjavala sve do 6. ožujka 2025. godine.