KINA se u posljednjih 20-ak godina sve više profilira kao novi predvodnik u istraživanju svemira.

Prva je nakon Sovjeta ponovno spustila rover na Mjesec, a zatim i prva u povijesti sletjela na njegovu skrivenu stranu. Misija Chang'e 5 donijela je na Zemlju uzorke mjesečevog tla, prvi put nakon više od četrdeset godina, dok je misija Tianwen-1 u jednom potezu uspjela ono za što su drugima trebale generacije – postavila je orbiter, lander i rover na Mars.

Danas gradi vlastitu svemirsku postaju Tiangong koja bi, nakon gašenja ISS-a, mogla ostati jedina stalna stanica u orbiti. U planu je i slanje astronauta na Mjesec oko 2030., čime bi postala druga zemlja nakon SAD-a koja je tamo poslala ljudsku posadu.

S projektima postavljanja trajnih baza na Mjesecu i misijama prema asteroidima i vanjskim planetima, Kina sve jasnije pokazuje da se iz izazivača pretvara u predvodnika u istraživanju svemira.

Prva će vratiti uzorke Marsa?

Konačno, novi planovi pokazuju da bi prvi uzorci marsovskog kamenja koje čovječanstvo donese na Zemlju mogli prije završiti u Kini nego u SAD-u.

Naime, američka misija Mars Sample Return (MSR), dugo najavljivana kao vrhunac planetarne znanosti, trenutno je u krizi. Projekt, koji je trebao završiti posao rovera Perseverance, koji je u krateru Jezero sakupio i pohranio oko trideset epruveta s marsovskim tlom i stijenama, sada je prepun tehničkih problema, probijenih proračuna i političkih prepreka. To znači da su ti uzorci, mogući nositelji prvih tragova života izvan Zemlje, za duže zaglavili na Marsu.

U međuvremenu Kina je za 2028. najavila lansiranje misije Tianwen-3, koja bi na Mars spustila lander i rover, prikupila uzorke tla i stijena, pohranila ih u kapsulu i vratila na Zemlju s pomoću kineskog sustava povratka već 2031.

Ako uspije, Kina bi mogla preteći SAD u jednoj od najvažnijih planetarnih misija u povijesti.

NASA je zapela

Astronom Chris Impey sa Sveučilišta Arizona, koji ne sudjeluje izravno ni u jednom projektu, smatra da je za NASA-u vrijeme već isteklo.

"Ne mislim da se to može nazvati utrkom, jer već znamo dovoljno o problemima i proračunskim poteškoćama MSR-a," rekao je Impey za Live Science.

Dodao je da je "NASA otišla već predaleko: uzorci su spremljeni na Marsu, hardver je dizajniran ili izgrađen. Promjena plana sada je jednostavno nemoguća. Sad su zapeli s onim što imaju."

Golem znanstveni ulog

Rover Perseverance, lansiran 2020., sakupljao je geološke uzorke u krateru Jezero, nazvanom po lokaciji u BiH, pomno izabirući lokacije koje bi mogle sadržavati fosilne tragove mikroba. Njegova uloga bila je prikupiti i pripremiti veliki broj epruveta s uzorcima Marsa koje bi potom misija Mars Sample Return trebala pokupiti i vratiti natrag.

Znanstveni ulog je golem. Kad bi se uzorci doveli na Zemlju, laboratoriji bi s mikroskopima, spektrometrima i drugim preciznim instrumentima mogli analizirati sastav tla do atomske razine. U njima bi mogli pronaći organske spojeve i tražiti fosilizirane tragove mikroba — nešto što instrumenti na Marsu ne mogu postići. Tim pristupom moglo bi se konačno potvrditi da je Mars nekada bio živ ili pak otkriti da je uvijek bio beživotna pustinja, što bi zauvijek promijenilo naše razumijevanje Crvenog susjeda.

Veliki rast troškova i odgađanja

No, upravo misija MSR pokazala se slabom točkom u združenom američko-europskom istraživanju Marsa. Prema pisanju stranice Space.com, njezin trošak u početku je procijenjen na oko 4 milijarde dolara, da bi s vremenom narastao na čak 11 milijardi. To je dovelo do kašnjenja planova za povratak uzoraka sve do 2040. godine.

Šef NASA-e Bill Nelson izjavio je za časopis Time da je trošak eskalirao do točke da je "jednostavno neprihvatljiv" te da se razmišlja o reformi ili preusmjeravanju misije. NASA se u posljednje vrijeme sve više okreće partnerstvima s privatnim tvrtkama kako bi smanjila troškove i pojednostavila misiju.

Dok Kina pomno priprema svoj pristup, NASA se suočava s dilemom: nastaviti slijediti skupu, kompleksnu strategiju ili prihvatiti zadanu realnost da bi Kina mogla pobijediti u povratu uzoraka. Ako Kina uspije dovesti uzorke s Marsa prije SAD-a, što mnogi stručnjaci smatraju vjerojatnim, steći će prednost i status prve nacije koja je to ikad učinila, što bi imalo velik znanstveni i politički značaj.

Kina nema problema s financiranjem misija

Naš stručnjak za svemirska istraživanja Ante Radonić kaže da prilikom lansiranja Perseverancea još nitko nije mogao obećati da će se uzorci moći vratiti na Zemlju.

"Kad je program u osnovi kompletiran i dogovoren s Europskom svemirskom agencijom, pokazalo se da za to nema dovoljno novaca, da nitko ne može odobriti budžet za to. Ostala je nada za lansiranje u sljedećem desetljeću odnosno da se smisli neki jeftiniji program. S druge strane Kina nema problema s novcima.

Njihova agencija za svoje projekte dobiva dovoljno da može temeljito pripremiti što god je u planu. Zbog dobre pripreme i budžeta sve su im misije na Mjesec bile izuzetno uspješne, a i prva potpuno njihova misija na Mars uspjela je u prvom pokušaju", tumači Radonić.

Utrka se ne vodi samo oko Marsa

No, kako smo već naveli, povratak uzoraka s Marsa nije jedini veliki projekt koji je Kina najavila u bliskoj budućnosti.

Radonić ističe da je Kina ove godine lansirala svoju prvu letjelicu za uzimanje uzoraka s malog asteroida.

"Iduće godine Tianwen 2 stiže do asteroida, a već 2027. kapsula s uzorcima treba stići na Zemlju. Nakon toga 2035. njezina bi letjelica mogla stići do kometa 311P/PANSTARRS. No, sve je to zanemarivo u usporedbi s dolaskom Kineza na Mjesec koji je planiran za 2030. To je realno ostvarivo s obzirom na raketu i motore koje trenutačno razvijaju i testiraju", kaže nam Radonić.