NA OLIMPIJSKIM igrama u Pekingu 2008. sportaše i dužnosnike prevozila je flota od 50-ak autobusa na litij-ionske baterije. Bio je to prvi korak Kine prema stvaranju industrije baterija za električna vozila. Prije dvadeset godina imala je samo dva proizvođača baterija, a danas proizvodi više od tri četvrtine svjetskih litij-ionskih ćelija i dom je šest od deset najvećih proizvođača, piše BBC.

Pripreme za "zelene i visokotehnološke" Igre bile su izazov. Godine 2003. Mo Ke iz Pekinga dobio je zadatak analizirati industriju litijskih baterija, koja je tada bila "vrlo mala". BYD je tek ulazio u automobilsku industriju, a CATL je bio odjel japanske tvrtke. Kineski rast temelji se na zaštićenom tržištu, vladinoj podršci, subvencijama i sposobnosti u masovnoj proizvodnji i kontroli troškova. "Imaju snažan instinkt za preživljavanje", kaže savjetnica Song Xin.

Počeci industrije litijskih baterija

Priča o litijskim baterijama počela je izvan Kine, radom Whittinghama, Goodenougha i Yoshine, dobitnika Nobelove nagrade 2019. Japan je predvodio 90-ih, zatim Južna Koreja. Kina je 2006. pokrenula program razvoja NEV vozila, želeći prijeći s jeftine radne snage na tehnološku prednost.

Godine 2009. Kina je najavila plan za električna vozila kako bi "preskočila Zapad". Pokrenut je program "10 gradova i tisuću vozila", a regionalne vlasti izgradile su punionice i lanac opskrbe.

Ironično, nadahnuće je došlo iz SAD-a. Kalifornijski ZEV mandat potaknuo je razvoj e-vozila, ali ga je oslabio pritisak automobilskih i naftnih lobija. Financijska kriza 2008. zadala je konačni udarac. Tehnološke tvrtke poput A123 kupile su kineske firme. Kina je istovremeno uložila velika sredstva u zelene tehnologije.

Snažan rast i dominacija na tržištu

Od 2012. do 2020. uslijedio je snažan rast: broj e-vozila porastao je višestruko, subvencije su proširene i na privatne kupce. U 2015. uvedena je "bijela lista" isključivo kineskih dobavljača baterija, što je domaćim tvrtkama osiguralo prednost.

CATL je 2017. postao najveći svjetski proizvođač baterija. Kineski model rasta, potican žestokom konkurencijom i državnom potporom, pokazao se učinkovitijim od zapadnog. Uvedeni sustav "dvostrukih kredita" prisilio je proizvođače da koriste kineske baterije.

Osim vladine potpore, ključni faktori uspjeha su: kontrola lanca opskrbe, masovna proizvodnja i inženjersko znanje. BYD je 2020. lansirao "blade bateriju", jeftiniju i sigurniju. CATL zapošljava preko 20.000 inženjera, BYD više od 10.000.

Kina danas dominira svim fazama proizvodnje baterija. Stručnjaci smatraju da će je teško sustići. "Kineske baterije su jeftinije, kvalitetne i dostupne", kaže Francesca Ghiretti. Ipak, Mo Ke vidi priliku za druge u novim tehnologijama poput baterija s čvrstim elektrolitom. No, zaostatak od 20 godina u industriji teško će se nadoknaditi. "Jednostavno su toliko ispred", zaključuje Taylor Ogan iz Snow Bull Capitala.