GVAJANA je jedna od najmanjih država u Južnoj Americi, ali i zemlja koja je u samo nekoliko godina postala naftni div.

Zemlja s najvećim rastom naftne proizvodnje na svijetu

Prema izvješću Global Energy Monitora, Gvajana će do 2035. imati najveći rast naftne proizvodnje u svijetu. Procjenjuje se da će tada proizvoditi oko 2 milijuna barela dnevno – jednako koliko su 2022. zajedno proizvodile Kolumbija, Ekvador, Peru, Trinidad i Tobago i Venezuela.

Gvajana već sada proizvodi oko 650.000 barela dnevno, a Međunarodni monetarni fond navodi da je od 2022. do 2024. imala najveću stopu rasta BDP-a u svijetu. BDP je 2022. porastao za 63,3 posto, a 2023. za 33,8 posto. U 2024. gospodarstvo je raslo 43,6 posto, petu godinu zaredom s dvoznamenkastim rastom.

Ekonomski procvat počeo je 2015. kada je američki ExxonMobil u dubokim vodama otkrio gotovo 11 milijardi barela nafte. I tadašnji predsjednik David Granger i sadašnji predsjednik Irfaan Ali ulagali su u razvoj naftne industrije, uz obećanja da će prihodi poboljšati infrastrukturu i zdravstvenu skrb.

"Gvajana mora upravljati svojim bogatstvom tako da omogući uključiv i stabilan rast", rekao je za CNN Ryan Berg iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).

Važni izbori

Gvajana ovih dana bira predsjednika, zastupnike i članove regionalnih vijeća. Predsjednik Ali, vođa Narodne progresivne stranke/Civic, traži novi mandat.

Njegovi glavni protivnici su Aubrey Norton, dugogodišnji zastupnik i vođa oporbenog Narodnog kongresa za reforme, te Azurddin Mohamed, sin poduzetnika i kandidat nove stranke We Invest in the Nation (WIN). Mohameda je 2024. američko Ministarstvo financija sankcioniralo uz tvrdnje da je pokušao "iskoristiti nerazvijeni sektor zlata u vlastitu korist".

Politički analitičar Imdat Oner s Florida International Universityja kaže da bi mirni izbori pokazali kako iznenadno naftno bogatstvo ne mora urušiti demokraciju, kao što se dogodilo u Venezueli. "Ako nova vlada iskoristi ovaj procvat transparentno i s jačim institucijama, to može biti primjer cijeloj regiji", rekao je Oner.

Stari teritorijalni spor s Venezuelom

Izbori se održavaju u sjeni napetosti s Venezuelom, koja polaže pravo na regiju Essequibo bogatu naftom, zlatom i drugim resursima. Na tom području živi oko 125.000 ljudi, uključujući brojne pripadnike autohtonih zajednica.

Spor vuče korijene još iz kolonijalnog doba. Arbitražni sud u Parizu 1899. dodijelio je Essequibo Ujedinjenom Kraljevstvu, ali Caracas to osporava. Venezuelanska skupština je 2024. donijela zakon o stvaranju savezne države Guayana Esequiba, a vlada se nedavno obratila Međunarodnom sudu pravde s "dodatnim dokazima" o svojem pravu na to područje.

Ipak, Venezuela tvrdi da ne priznaje nadležnost UN-ova suda i da se neće pridržavati njegove odluke. Gvajana je taj teritorijalni zahtjev nazvala "egzistencijalnom prijetnjom".

Gvajana i SAD protiv Venezuele

Analitičar Benjamin Gedan iz Wilson Centra kaže da Gvajana nema snage obraniti se od mogućeg napada Venezuele pa se sve više približava SAD-u i njihovim saveznicima.

"Britanska ratna mornarica lani je poslala brod u regiju, a američke snage su održale zajedničke vježbe s Gvajanom", rekao je Gedan. Dodao je da je Trinidad i Tobago u kolovozu podržao moguću američku vojnu intervenciju ako Caracas krene na Gvajanu.

SAD su istodobno pojačali svoje vojne aktivnosti u Karipskom moru i nastavili optuživati vladu Nicolása Madura za krijumčarenje droge, što Caracas uporno odbacuje. Gvajana se u potpunosti svrstala uz američke poteze.

"Čvrst savez s Washingtonom mogao bi zajamčiti da Maduro ne krene u bilo kakvu avanturu prema Gvajani", rekao je Berg.

Između SAD-a i Kine

Iako američke kompanije predvode u naftnoj industriji, Kina je prisutna kroz infrastrukturne projekte. Novi most preko rijeke Demerara u Georgetownu gradi kineska tvrtka, dok su američki Exxon i Bechtel i dalje među najutjecajnijima u zemlji.

"Gvajana će se pokušati uskladiti i s Washingtonom i s Pekingom, ovisno o projektima", kaže Berg. Gedan napominje da predsjednik Ali očito naginje SAD-u, ali je i otvoren za kineske investicije.

Oner zaključuje da je interes Kine vezan uz utjecaj u regiji koju se tradicionalno smatra "američkim dvorištem". Ako Gvajana uspije zadržati ravnotežu, kaže, mogla bi pretvoriti veze s obje sile u konkretne političke i gospodarske dobitke, izvještava CNN.