PREDSJEDNIK Zastupničkog doma američkog Kongresa Mike Johnson izjavio je da podržava pooštravanje sankcija protiv Rusije, no još nije jasno hoće li američki predsjednik Donald Trump podržati takvu inicijativu – ili je u konačnici blokirati.

"Mnogo je članova Kongresa koji žele da Rusiji uvedemo što strože sankcije – i ja to osobno podržavam", rekao je Johnson novinarima, prenosi New York Post.

Senator Lindsey Graham (republikanac iz Južne Karoline) autor je prijedloga zakona kojim bi se uvele znatno više carine na zemlje koje kupuju sankcioniranu rusku naftu, plin, ugljen ili uranij. Zakon već ima snažnu podršku u Senatu, a Graham je prošlog tjedna u Kijevu najavio da će Senat "u roku od tjedan dana početi raditi na usvajanju zakona o sankcijama".

Johnsonova proturječna uloga

Mike Johnson, republikanac iz Louisiane, imao je dosad prilično promjenjiv odnos prema Ukrajini. Nakon smjene Kevina McCarthyja u listopadu 2023., Johnson je neočekivano izabran za predsjednika Zastupničkog doma. Pod pritiskom MAGA republikanaca i tadašnjeg predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa, Johnson je blokirao hitni paket pomoći Ukrajini, Tajvanu i Izraelu – što je prouzročilo šestomjesečno kašnjenje usvajanja zakona koji je trebao biti izglasan još 2023.

Dok je Ukrajini ponestajalo streljiva i opreme početkom 2024., Johnson je bio glavni politički kočničar pomoći. Na kraju je u travnju 2024. ipak popustio. Taj zaokret objasnio je svojom kršćanskom vjerom, obavještajnim izvještajima i pritiskom kolega iz Kongresa, poput republikanca Michaela McCaula iz Teksasa.

U međuvremenu su najviši demokrati u Kongresu optužili Trumpa da ne poduzima ništa dok Putin odbija ozbiljne mirovne pregovore. Vođa demokrata u Senatu Chuck Schumer poručio je:

"Putin je očit nasilnik i zločinac. Gdje je Trumpova kičma? Gdje je ta čvrstina kojom se voli hvaliti?"

Nova nada za Ukrajinu

Od ponovnog izbora Donalda Trumpa u studenom 2024., šanse za novi paket pomoći Ukrajini znatno su pale. U veljači 2025. Johnson je izjavio da "nema apetita" za dodatna sredstva Kijevu.

"Moramo privesti rat kraju. I mogu vam reći da i naši europski saveznici shvaćaju koliko je to važno. Ovo sve traje predugo", rekao je tada na konferenciji CPAC.

Ipak, najnovija Johnsonova izjava daje tračak nade za Ukrajinu, koja želi povećati međunarodni pritisak na Moskvu. Zakon u Senatu već ima 81 suautora, no nije jasno koliku podršku ima u Zastupničkom domu, gdje mu se protive istaknuti kritičari pomoći Ukrajini poput Marjorie Taylor Greene, Scotta Perryja i Thomasa Massieja.

Zbog uske republikanske većine (220 prema 212), zakon će gotovo sigurno trebati i podršku demokrata – što predstavlja dodatni politički izazov za Johnsona.

No pravo pitanje je: hoće li predsjednik Trump uopće potpisati zakon? Prema američkom Ustavu, Kongres može nadglasati predsjednički veto samo dvotrećinskom većinom – 292 glasa u Zastupničkom domu i 67 u Senatu.

Trump je dosad pokazivao sve veću netrpeljivost prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, no i dalje poručuje da "želi još malo vremena" prije nego što odluči treba li pojačati pritisak na Kremlj.