PREDSTAVLJANJE Studije o stanju mladih u jugoistočnoj Europi socijaldemokratima bliske zaklade Friedrich Ebert pretvorilo se u otrežnjavajuću raspravu o promašenoj strategiji Njemačke naspram zapadnog Balkana, piše DW.

Zaklada Friedrich Ebert vrlo je prisutna na području jugoistočne Europe s područnim uredima u svim važnijim urbanim centrima. Posljednja studija na temelju reprezentativnog ispitivanja mišljenja urađena je 2018.

Svijet se od tada do 2024., kada je načinjena sljedeća studija o mladima koja je u utorak (16. rujna) predstavljena u sjedištu socijaldemokratima bliske zaklade Friedrich Ebert u Berlinu, umnogome promijenio: pandemija koronavirusa, ruska agresija na Ukrajinu i geopolitička situacija promijenjena ponovnim dolaskom Donalda Trumpa na vlast.

Što se promijenilo od 2018.?

Studija ispituje kako mladi u jugoistočnoj Europi doživljavaju društveni napredak i vlastitu budućnost. Usporedbom podataka iz dvanaest zemalja – Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Rumunjske, Srbije, Slovenije, Grčke i Turske, nastoji se, kako se navodi u uvodu studije, potaknuti informirana rasprava o stavovima mladih prema politici, demokraciji i društvenim vrijednostima u kontekstu njihovih životnih okolnosti.

Istraživanje o mladima uključilo je osobe u dobi od 14 do 29 godina, nadovezujući se na prethodna istraživanja koja je u regiji provela Zaklada Friedrich Ebert (Friedrich-Ebert-Stiftung – FES) između 2011. i 2015. te ponovno 2018. godine.

Na početku predstavljanja Elena Avramoska iz ureda Zaklade Friedrich Ebert iz Beča, koja je koordinirala provedbu ispitivanja, rekla je kako je studija važna za "trenutno razumijevanje društvenih i političkih stavova mladih", ali je značajna zbog "širih implikacija tih nalaza na javne politike, s ciljem informiranja i unapređenja političkih rasprava diljem regije".

Drugim riječima, važno je znati "kako dišu" budući aktivni i pasivni sudionici izbornih procesa. Ova studija dio je dubljih studija koje se bave svakom od 12 zemalja koje su ušle u ovo ispitivanje.

Pada oduševljenje Europskom unijom

Zajednička briga mladih u ovom dijelu Europe je, kako je pokazala studija, razgranata korupcija u društvima u kojima žive, i tu se nije mnogo toga promijenilo od posljednjeg ispitivanja. Odmah pri vrhu našla se i zabrinutost zbog odljeva kvalificirane radne snage, ali su mladi isto tako zabrinuti i zbog priljeva strane radne snage.

Još jedan u nizu kontradikcija odnosi se na povratnike, tj. mlade s nekom vrstom iskustva, bilo radnog ili obrazovnog u inozemstvu. Ovi povratnici, i studija za to nema konkretno objašnjenje, pokazuju nedemokratskije tendencije nego mladi koji se nisu iseljavali.

Izdavačica studije Elena Avramovska u razgovoru za DW kaže kako sama studija ne daje odgovor na pitanje zašto su povratnici manje demokratski raspoloženi nego oni koji su ostali. "Možda se radi više o subjektivnom osjećaju kako su bili primljeni u tim zemljama u kojima su proveli neko vrijeme, osjećaju da se nisu integrirali ili da nisu bili prihvaćeni", kaže Avramovska.

Isto tako je znakovito da je oduševljenje Europskom unijom mnogo veće kod mladih koji žive u zemljama koje nisu članice nego u članicama. No oduševljenje općenito pada u usporedbi s posljednjom studijom, a na visokoj je razini samo na Kosovu i u Albaniji.

Porast strahova

Položaj prema vjeri općenito je oslabio u usporedbi s posljednjim ispitivanjem, s nekim iznimkama poput Bosne i Hercegovine gdje je 43 posto ispitanih izjavilo kako "barem jednom mjesečno" prisustvuje nekom vjerskom obredu. U Hrvatskoj se ta vrijednost gotovo prepolovila od 2018. te sada svega 25 posto ispitanih mladih osoba barem jednom mjesečno odlazi na neki vjerski obred.

Ispitanim mladima je u svim zemljama zajednički osjetni porast strahovanja, i to u mnogim područjima: strah od useljenika, strah od kriminala, strah od rata, strah od bolesti... što vrlo dobro oslikava u kojoj mjeri se svijet promijenio od posljednjeg ispitivanja.

Predstavljanje studije u jednom trenutku pretvorilo se u zanimljivu raspravu o ulozi Njemačke u procesima na zapadnom Balkanu. U raspravi su sudjelovali i zastupnici Bundestaga iz redova Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Adis Ahmetović i Jasmina Hostert, oboje političari bosanskohercegovačkih korijena.

Promašena njemačka strategija

Ahmetović, kao vanjskopolitički glasnogovornik zastupničkog kluba SPD-a, trezveno je zaključio kako povjerenje u EU u regiji pada, što je vidljivo i iz ovog ispitivanja o stanju mladih. "Najveće je pitanje kako vratiti povjerenje u eurointegracijske procese", rekao je Ahmetović.

On je u jednom trenutku zaključio kako je dosadašnja strategija Njemačke u regiji propala, i to prije svega zbog pogrešnog inzistiranja na tome da je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić jamstvo stabilnosti u regiji, što se najkasnije od studentskih prosvjeda i posljednjeg Vučićevog udvoravanja Vladimiru Putinu pokazalo pogrešnim.

Njegova stranačka kolegica Hostert zaključila je kako je lokalnim političarima lakše uvijek iznova igrati na kartu nacionalizma jer je to mnogo lakše nego uhvatiti se u koštac s pravim problemima koji bi vodili boljem položaju mladih, između ostalog poboljšanju zaposlenosti kod mladih i smanjenju broja tzv. prekarnih radnih mjesta, što, prema studiji, spada u najveće brige mladih u regiji.

Ispitivanje je provedeno prije velikih previranja u Srbiji i početka vala studentskih protesta, ali i produbljenja krize u Bosni i Hercegovini.