EUROPSKE zemlje često se hvale kao najsigurnije na svijetu, a različita ih mjerila i ankete doista dosljedno svrstavaju na sam vrh ljestvice. Političar iz vladajuće Španjolske socijalističke radničke stranke (PSOE), nedavno je na parlamentarnom zasjedanju tvrdio da je njegova zemlja jedna od najsigurnijih na svijetu, piše Euronews.

Ministar pravosuđa Félix Bolaños kritizirao je Miguela Tellada, španjolskog parlamentarnog zastupnika i člana konzervativne Narodne stranke (Partido Popular), zbog retorike koju je koristio u parlamentu dok je napadao vladu lijevog centra zbog navodne korupcije.

Što kaže Globalni indeks mira?

"Ne shvaćate da je temeljna poruka vašeg govora, poistovjećivanje imigracije s kriminalom, govor o nelegitimnoj vladi, govor o problemu javne sigurnosti u našoj zemlji, koja je među najsigurnijima na svijetu. Ne shvaćate da vaš govor samo služi poticanju krajnje desnice", rekao je Bolaños u žustroj raspravi.

Kako bi provjerio valjanost njegovih tvrdnji o sigurnosti Španjolske i ostalih europskih zemalja, Euronews je analizirao Globalni indeks mira, koji objavljuje Institut za ekonomiju i mir. Ovaj indeks mjeri razine društvene sigurnosti i zaštite, opseg domaćih i međunarodnih sukoba te stupanj militarizacije u određenoj zemlji. Što je niži rezultat, zemlja je mirnija.

U izdanju za 2025. godinu indeks je Španjolsku svrstao na 25. najsigurniju zemlju na svijetu od 163 analizirane zemlje. Hrvatska je smještena na 19. mjesto, između Australije i Njemačke. Za usporedbu, Poljska je na tek 36. mjestu, odmah iza Švedske. Srbija je, pak, na 63. poziciji, između Kosova i Zambije.

Europa dominira na samom vrhu ljestvice: četiri od pet najsigurnijih zemalja na svijetu bile su europske - Island, Irska, Austrija i Švicarska, a osam europskih zemalja našlo se u prvih 10, među njima Portugal, Danska, Slovenija i Finska.

Eurostat također daje određeni uvid u to koje se zemlje Europske unije mogu smatrati najsigurnijima: jedan od pokazatelja "kvalitete života" koji bilježi je fizička sigurnost, koja obuhvaća stope ubojstava, nasilja i vandalizma.

Hrvatska u sredini redoslijeda prema stopi ubojstava

U posljednjem skupu podataka koji se odnosi na 2020. godinu, Luksemburg je imao najmanju stopu ubojstava na 100.000 stanovnika (0,32). Slijede Italija (0,48), Slovenija (0,52), Češka (0,53) i Austrija (0,61).

Hrvatska je otprilike u sredini redoslijeda, među zemljama sa stopom ubojstava nešto nižom od 1, kao što su Bugarska, Danska i Njemačka. Najopasnije zemlje prema ovom mjerilu su baltičke republike Latvija (4,88), Litva (3,54) i Estonija (2,78), a slijede Cipar, Finska, Rumunjska i Francuska.

Prema percepciji kriminala, nasilja i vandalizma u susjedstvu, temeljenoj na podacima Eurostata za 2023. godinu, najsigurnije se osjećaju građani Hrvatske. Samo 1,4 posto hrvatske populacije prijavilo je kriminal, vandalizam ili nasilje u svojoj blizini.

Unatoč visokoj stopi ubojstava, samo 2,7 posto Litavaca prijavilo je neželjene aktivnosti u svom susjedstvu. Na temelju iskustava građana, na trećem mjestu je Poljska. Najviše stopa zabilježena je u Grčkoj (20,9 posto), a spomenuta Španjolska je na visokom petom mjestu (13,6 posto).

Nasilje povezano s organiziranim kriminalom je u porastu

Ipak, izvješće koje je u veljači objavila Istraživačke skupine Europskog parlamenta primijetilo je da "nasilje povezano s organiziranim kriminalom raste u EU-u, u smislu učestalosti, ozbiljnosti, vidljivosti i utjecaja".

"Iako je Europa i dalje kontinent na koji najmanje utječe organizirani kriminal, očekuje se da će kriminalne mreže povećati svoj globalni doseg, postati fluidnije i digitaliziranije te tako otvorenije za raznolikost i konkurenciju", dodaje se u izvješću, uz napomenu da je EU već poduzela mjere kako bi preokrenula trend, poput uvođenja novih pravnih i istražnih okvira za suzbijanje nasilja.