GUVERNER Hrvatske narodne banke Boris Vujčić gostovao je u Dnevniku Nove TV gdje je s urednikom Markom Biočinom razgovarao o inflaciji, kamatnim stopama na stambene kredite, cijenama nekretnina te o turističkoj sezoni, piše Dnevnik.hr.

Inflacija se vraća svakog ljeta

"Kad usporedite cijene u dućanima na moru ili unutrašnjosti tijekom sezone vidite razliku. Ona se očituje u mjerenju harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, indeksa potrošačkih cijena i onoga što plaćaju strani turisti u odnosu na naše. Vidimo ove godine da je stopa inflacije zadnja tri mjeseca porasla zbog rasta cijena hrane. Sve ostale komponente su u skladu s očekivanjima", rekao je Vujčić.

Istaknuo je da je rast cijena hrane rezultat nekoliko čimbenika – od viših troškova uvoza namirnica poput mesa i kave, do rasta proizvođačkih cijena. Prema njegovim riječima, inflacija je posljedica snažne domaće potražnje i niske produktivnosti domaće poljoprivrede.

Plaće i zaposlenost podižu potražnju

"Kod nas je snažna domaća potražnja. To je domaća komponenta inflacije. Što se tiče hrane, produktivnost naše poljoprivrede je niska. Značajno niža nego u Europi. To pridonosi višim cijenama hrane. Ali, kad gledamo mogućnost prodavača da dižu cijene - to je domaća potražnja koja je vrlo jaka", rekao je Vujčić.

Guverner je naglasio da su glavni razlozi rasta potražnje rast plaća i veća zaposlenost.

"Plaće su snažno rasle posljednje dvije godine. Rast će i dalje. Realan rast plaća bio je 6 posto u 2023., 12 posto u 2024. godini, a u ovoj će biti oko šest. To omogućava rast cijena. S druge strane rasta je zaposlenost. Ostvarili smo oko 40-50 tisuća radnih mjesta", poručio je.

"Rast plaća diže kupovnu moć, a kupovna moć diže agregatnu potražnju. To je činjenica", odgovorio je na pitanje je li vlada potaknula inflaciju povećanjem plaća u javnom sektoru.

Depoziti i cijene nekretnina

"Rastu depoziti tijekom sezone. Ovo su mjeseci kad imamo rast depozita, a onda se preljevaju u potražnju za nekretninama. Znamo da ljudi kod nas često novce ulažu u nekretnine. To možda nije najpametnije. Ako postoji neka definicija mrtvog kapitala onda je to da uložite novce u nekretninu koja se ne iznajmljuje niti se u njoj živi", rekao je guverner.

Dodao je kako se ne očekuje značajno hlađenje tržišta nekretnina unatoč strožim pravilima za odobravanje kredita. "To će značajnije utjecati na tržište gotovinskih kredita nego nekretnina. Zaoštravanje koje se odnosi na nekretninsko tržište neće značajno smanjiti potražnju", rekao je.

"Prosječna kamatna stopa stambenih kredita u Hrvatskoj je oko tri posto. Niža je nego što je u prosjeku Europske unije te se ne očekuje da će padati", naglasio je.

Turizam i digitalni euro

"Ali ono što vidimo je da se rast nominalnih prihoda nastavio, ali se realna turistička potrošnja deflicionirana deflatorom cijena u ugostiteljstvu i smještaju nastavila smanjivati. Očekujemo da će se vidjeti daljnje smanjivanje realne potrošnje turista", rekao je.

"Nema razloga za strah da će gotovina nestati. Dapače, zakonski će biti još ojačana kao sredstvo plaćanja u Europi. Imat ćemo gotovinu i digitalni praktički pandan gotovine koji će biti digitalni euro s kojim ćete moći elektronički plaćati i transferirati bilo kome. To je u biti digitalna gotovina i prvi paneuropski način plaćanja s kojim ćete moći digitalno plaćati na svakom mjestu u Europi", rekao je Vujčić.

Dodao je da se projekt nalazi u završnoj fazi i da očekuje odobrenje Europskog parlamenta do kraja godine. "Stopa inflacije do kraja godine trebala bi padati", poručio je za kraj.